DE-S-KOMENTARI-Organizacije/savezi-Obrana nj 25.IX.-sz-nato NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG25. IX. 2002.Korist od NATO-a"Savezi dolaze i prolaze. Na NATO-ovu susretu u Varšavi toga su možda neki ministri obrana postali malo svjesniji
nego inače - konferencija ipak zasjeda u predsjedničkoj palači, dakle baš u onim zidinama gdje je 1955. potpisan Varšavski pakt. Anti-NATO pakt je povijest, pred palačom u varšavskom središtu više od tri godine vijori se plava zastava zapadnoga saveza.Mjesto događaja ipak ne bi smjelo ministre dovesti do uspavanog osjećaja trijumfa. Godinu dana poslije terorističkog napada na Ameriku i dva mjeseca prije velikog NATO-ovog susreta na vrhu u Pragu, savez mora naći odgovore na svoja dva sudbinska pitanja: ono o čemu i ono o komu. Što je nova zadaća NATO-a u doba protuterorističke borbe? I tko još treba - uz novake Poljsku, Češku i Mađarsku pripasti savezu? Na oba pitanja treba odgovoriti istodobno, ali ne smije ih se pomiješati. Inače će biti prevelika opasnost da se NATO-ovi kandidati učine žrtvenim jarcima za sadržajnu krizu. U Bruxellesu kao i u Berlinu, raširena je pogrješna sumnja da će prijam zemalja od Baltika do Balkana
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
25. IX. 2002.
Korist od NATO-a
"Savezi dolaze i prolaze. Na NATO-ovu susretu u Varšavi toga su
možda neki ministri obrana postali malo svjesniji nego inače -
konferencija ipak zasjeda u predsjedničkoj palači, dakle baš u onim
zidinama gdje je 1955. potpisan Varšavski pakt. Anti-NATO pakt je
povijest, pred palačom u varšavskom središtu više od tri godine
vijori se plava zastava zapadnoga saveza.
Mjesto događaja ipak ne bi smjelo ministre dovesti do uspavanog
osjećaja trijumfa. Godinu dana poslije terorističkog napada na
Ameriku i dva mjeseca prije velikog NATO-ovog susreta na vrhu u
Pragu, savez mora naći odgovore na svoja dva sudbinska pitanja: ono
o čemu i ono o komu. Što je nova zadaća NATO-a u doba
protuterorističke borbe? I tko još treba - uz novake Poljsku, Češku
i Mađarsku pripasti savezu? Na oba pitanja treba odgovoriti
istodobno, ali ne smije ih se pomiješati. Inače će biti prevelika
opasnost da se NATO-ovi kandidati učine žrtvenim jarcima za
sadržajnu krizu. U Bruxellesu kao i u Berlinu, raširena je
pogrješna sumnja da će prijam zemalja od Baltika do Balkana
oslabiti NATO. No NATO ne gubi na značenju ako postaje veći, nego
stoga što je konsenzus među starim NATO-ovim partnerima sve manji.
Odbijanje Amerikanca Donalda Rumsfelda da u Varšavi razgovara s
Nijemcem Peterom Struckom, jedan je od primjera za to.
Još prije izborne borbe Gerharda Schroedera protiv Georgea Busha,
sukob oko možebitnog iračkoga rata otvorio je pogled na
transatlantski jaz. U Europi raste zabrinutost zbog američkog
samostalnog pohoda, u Americi nepovjerenje prema nesigurnim
kantonistima. Bush koji je poslije 11. rujna zahvalno odbio NATO-
ovu pomoć, postavio je jasne uvjete za moguću daljnju primjenu
saveza.
U svojoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji Bush obećava da bi NATO
mogao za sigurnost svojih članica postati tako važan kao tijekom
hladnoga rata - pod pretpostavkom da se promijeni. NATO treba
postati suvremeniji i okretniji, treba se umiješati posvuda gdje su
'ugroženi njegovi interesi'. Novo područje primjene bio bi dakle
svijet. Osim toga Bush zahtijeva preventivne udare, opasnosti
treba 'uništiti prije nego što dostignu naše granice'. Za NATO bi to
bila posve nova doktrina: napad kao najbolja obrana.
Da bi se NATO održao, Europljani ne mogu pristati na sve američke
planove. Da bi se NATO održao, Europljani se moraju prihvatiti
planova za NATO koji koristi ne samo vlastitoj nego i američkoj
sigurnosti. Rumsfeld je u Varšavi predlagao NATO-ovu brzu
napadačku postrojbu kao doprinos saveza protuterorističkom ratu.
Prijedlog je pozitivno prihvaćen. To budi nadu: čini se da još nije
došlo vrijeme za odlazak NATO-a", zaključuje Daniel Broessler.