IT-IE-integracije-Politika it 16. X. corriere - eu: muslimani s juga a slaveni s istoka? ITALIJACORRIERE DELLA SERA16. X. 2002.Mali izbori, veliki rizik"Stanovništvo Irske (tri i pol milijuna stanovnika) odgovara, više ili manje,
onome nekog velikog europskog grada. No glasovanje njenih građana na referendumu 19. studenog moglo bi izbrisati kalendar kojega je Bruxelles utvrdio za ulazak u Europsku uniju desetero kandidata koji su čekaonici od početka devedesetih.(...)Najnovija ispitivanja javnog mišljenja pokazuju povećanje onih koji će glasovati za i pokazuju da je dublinska vlada uspjela uvjeriti dobar dio glasača koji su se protivili ili su bili neodlučni. Mala zemlja, koja je u malo godina izvukla izvanredne koristi od svog priključenja procesu europske integracije postala je nepovjerljivija, u mnogim vidovima, od ostalih nacija, tradicionalno euroskeptičnih poput Velike Britanije, Švedske i Danske. Kada bi problem bio isključivo irski mogli bi slegnuti ramenima i odnositi se prema njemu kao prema otočkoj bizarnosti, kao što je u prvi trenutak nastojala činiti bruxelleska Komisija. No vrhovi Unije, mada to radije ne priznaju, znaju da reakcije te male zemlje odražavaju raspoloženja velikog dijela kontinenta.
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
16. X. 2002.
Mali izbori, veliki rizik
"Stanovništvo Irske (tri i pol milijuna stanovnika) odgovara, više
ili manje, onome nekog velikog europskog grada. No glasovanje
njenih građana na referendumu 19. studenog moglo bi izbrisati
kalendar kojega je Bruxelles utvrdio za ulazak u Europsku uniju
desetero kandidata koji su čekaonici od početka devedesetih.(...)
Najnovija ispitivanja javnog mišljenja pokazuju povećanje onih
koji će glasovati za i pokazuju da je dublinska vlada uspjela
uvjeriti dobar dio glasača koji su se protivili ili su bili
neodlučni. Mala zemlja, koja je u malo godina izvukla izvanredne
koristi od svog priključenja procesu europske integracije postala
je nepovjerljivija, u mnogim vidovima, od ostalih nacija,
tradicionalno euroskeptičnih poput Velike Britanije, Švedske i
Danske. Kada bi problem bio isključivo irski mogli bi slegnuti
ramenima i odnositi se prema njemu kao prema otočkoj bizarnosti,
kao što je u prvi trenutak nastojala činiti bruxelleska Komisija.
No vrhovi Unije, mada to radije ne priznaju, znaju da reakcije te
male zemlje odražavaju raspoloženja velikog dijela kontinenta.
Postoji jedno europsko neraspoloženje kojega je Irska ovih mjeseci
postala istaknuta točka. Kakvi god bili rezultati referenduma
potrebno ih je uzeti u obzir i djelovati u odnosu na njih.
Neraspoloženje je usko vezano uz uvođenje eura i perspektivu
širenja. Oni koji vjeruju u Europu s pravom su uvjereni da će
jedinstvena valuta dati snagu za borbu na svjetskim tržištima
protiv američkog kolosa i azijskih divova. No u očima jednog dijela
naših javnih mišljenja euro je postao simbol žrtvovanja,
inflacije, birokratske tiranije Bruxellesa i Frankfurta, gubitka
nacionalnog suvereniteta. Širenje stvara uvjete za izvanredno
kontinentalno tržište u kojemu će novopridošli postati (poput
Španjolske, Portugala i Irske u posljednjih dvadeset godina)
snažan množitelj općeg prosperiteta. No u očima jednog dijela
javnog mišljenja to predstavlja rizik. Hoće li to onemogućiti
upravljanje Europom? Hoće li izmijeniti ravnoteže zajedničarske
poljoprivredne politike? Hoće li našim regijama uzeti fondove za
infrastrukturu kojima su se do sada koristile? Hoće li nas
primorati na prihvaćanje radne snage novih partnera? Uzdrmani
terorističkim napadima i perspektivom iračkog rata, Europljani
izgleda kao da žive u noćnoj mori dvostruke invazije: muslimana s
juga i Slavena s istoka.
Ti su strahovi dobrim dijelom iracionalni i za koju godinu će nam
vjerojatno, poglavito ako će nam Konvencija u međuvremenu dati
dobru ustavnu povelju, izgledati samo 'dječjom bolešću rasta'. No
nije teško zamisliti kakve bi bile posljedice još jednog dublinskog
odbijanja sporazuma iz Nice. Vjerojatno ćemo naći neko rješenje i
uspjet ćemo zaobići prepreku nekom pravnom smicalicom. No irsko
odbijanje osnažilo bi stranku europskeptika, dalo bi poticaja
njezinim čelnicima i mnogim bi vladama dalo alibi za još otvorenije
prkošenje pravilima sporazuma o financijskoj stabilnosti. Nadam se
da Irci to uviđaju. U subotu neće glasovati samo za sebe i budućnost
otoka. Od njihovog glasovanja ovisi i budućnost Europe.", piše
Sergio Romano.