BEOGRAD, 14. listopada (Hina) - Predsjednički izbori u Srbiji morat će, nakon nedjeljnog nedovoljnog odziva birača, biti ponovljeni, ali analitičari već upozoravaju da se "krugovi" mogu održavati beskonačno, sve dok je na snazi
(Miloševićev) izborni uvjet da u oba kruga na birališta mora izaći više od 50 posto upisanih birača.
BEOGRAD, 14. listopada (Hina) - Predsjednički izbori u Srbiji morat
će, nakon nedjeljnog nedovoljnog odziva birača, biti ponovljeni,
ali analitičari već upozoravaju da se "krugovi" mogu održavati
beskonačno, sve dok je na snazi (Miloševićev) izborni uvjet da u oba
kruga na birališta mora izaći više od 50 posto upisanih birača.#L#
Premijer Đinđić je već u nedjelju, na svom biračkom mjestu, dobacio
novinarima: "Hoćemo li ovako svake nedjelje?", dok je
potpredsjednik njegove Demokratske stranke i šef zastupničkog
kluba vladajuće koalicije DOS u Skupštini Srbije Čedomir Jovanović
u nedjelju navečer najavio da će novi predsjednički izbori biti
raspisani već ovoga tjedna.
Zakon, naime, traži da se izbori raspišu 30 dana prije isteka
mandata aktualnom predsjedniku Srbije, u ovom slučaju Milanu
Milutinoviću, haaškom optuženiku, koji je dužnost preuzeo 5.
siječnja 1998. godine. Nadalje, zakon kaže i da predizborna
kampanja traje najmanje 45, a najviše 90 dana, što doista znači da
bi se izbori morali ovih dana raspisati.
Tu je najavu odmah kritizirao izborni štab Vojislava Koštunice,
koji je u drugom krugu dobio gotovo dva milijuna glasova, milijun
više od svog konkurenta Miroljuba Labusa, jer - kako kažu -
Jovanović nije nadležan, već predsjednica parlamenta Nataša Mićić,
koju Koštuničina stranka optužuje da je tek "transmisija" želja
premijera Đinđića i njegove vlade.
Ako izbori i budu raspisani odmah, pitanje je hoće li uz zakonski
uvjet izlaska od 50 posto uspjeti, te mnogi smatraju - kao i OESS -
da je taj uvjet nedopustiv i da bi trebalo promijeniti zakon. Novi
izborni zakon je prije više od godinu dana predložio Centar za
demokratske izbore, ali ga parlament nije uvrstio u proceduru, ni
za vrijeme dok je na čelu parlamenta bio Dragan Maršićanin,
potpredsjednik Koštuničine Demokratske stranke Srbije, niti za
njegove nasljednice Nataše Mićić, inače članice Građanskog saveza
Srbije Gorana Svilanovića.
U međuvremenu, protekli izbori promijenili su i odnose u vladajućem
DOS-u, kojega je najprije napustila Koštuničina DSS (da bi ih
kasnije ostatak DOS-a i formalno isključio i oduzeo sve zastupničke
mandate u Skupštini), a zatim su još neke stranke - iako su formalno
još u DOS-u - u proteklim izborima podržale Koštunicu, umjesto
Labusa kojega je podržao ostatak DOS-a.
Srbija sad ima dvije krize vlasti: predsjedničku, koja će trajati
ako se zakonodavstvo ne promijeni, te parlamentarnu, sve dok se ne
riješi pitanje oduzetih zastupničkih mandata Koštuničinoj
stranci, jer je njemu svoj glas dalo milijun glasača u prvom, i čak
dva milijuna u drugom krugu.
Valja reći da je sve više onih analitičara koji misle da se kriza
vlasti u Srbiji ne može drugačije riješiti već izvanrednim
parlamentarnim izborima koji će, ako i ne promijene odnos snaga
između Koštunice i Đinđića (a sve govori da su im snage
izjednačene), preraspodijeliti vlast i dati mogućnost da se radi na
onome u što se svi zaklinju, na pravim i neophodnim reformama.
(Hina) ttag sb