BEOGRAD, 11. listopada (Hina) - Oko 6,5 milijuna birača u nedjelju će odlučiti hoće li Srbija u drugom izbornom krugu dobiti novog predsjednika, te hoće li to biti aktualni predsjednik SRJ Vojislav Koštunica ili potpredsjednik Savezne
vlade Miroljub Labus.
BEOGRAD, 11. listopada (Hina) - Oko 6,5 milijuna birača u nedjelju
će odlučiti hoće li Srbija u drugom izbornom krugu dobiti novog
predsjednika, te hoće li to biti aktualni predsjednik SRJ Vojislav
Koštunica ili potpredsjednik Savezne vlade Miroljub Labus.#L#
Nitko, naime, ne može sa sigurnošću reći hoće li se ponoviti odaziv
iz prvog izbornog kruga da na birališta izađe više od polovine
upisanih birača, što je uvjet upisan u Ustavu od vremena Slobodana
Miloševića koji, osim 2000. godine kada je izgubio izbore, s
glasačkom podrškom nije imao nikakvih poteškoća.
Nepoznanica je i kome će svoj glas dati birači koji su se u prvome
izbornom krugu prije dva tjedna odlučili za nekog od preostalih
devet kandidata u izbornoj utrci, a poglavito oni koji su glasali za
lidera radikala Vojislava Šešelja, koji je - na opće zaprepaštenje
javnosti i analitičara - dobio oko 22 posto glasova.
Šešelj je, kao i kolega mu s desnice Borislav Pelević, predsjednik
(Arkanove) Stranke srpskog jedinstva (oko četiri posto glasova u
prvom krugu), pozvao svoje birače na bojkot, a njegovi su glasači
poznati po vrlo velikoj discipliniranosti u ispunjavanju
Šešeljevih naloga.
Ni analitičari, koji su se utrkivali s istraživanjima javnog
mnijenja u prvome krugu, u proteklih 15 dana nisu davali previše
prognoza, jer tu prvu enigmu - hoće li izaći dovoljan broj birača na
izbore - nije moguće pouzdanije predvidjeti.
Ipak, neki su uvjerenja da je Vojislav Koštunica pravi favorit, ne
samo zbog toga što bi za njega mogao glasati veliki broj onih koji su
se u prvom krugu odlučili za neke od preostalih kandidata (ali ne
Labusa), već i zbog toga što je žestoko kritizirao republičku vladu
Zorana Đinđića koja istrajava na reformama, a čije učinke "obični"
građani još nisu osjetili u svakodnevnom životu. Automatski, to je
bila i kritika njegova protukandidata Miroljuba Labusa, koji je i
član Đinđićeve Demokratske stranke i predstavnik izrazito
reformske struje u aktualnoj jugoslavenskoj vlasti.
Odatle i razlike u tumačenju onoga što će se dogoditi ako izbori ne
uspiju: dok Labus tvrdi da će Srbija zastati u reformama (isto će
se, tvrdi on, dogoditi i ako novi predsjednik postane njegov
protukandidat Koštunica), Koštunici je osnovni problem što Srbija
neće, bez predsjednika, biti ustavna zemlja, a neuspjeh izbora
odgodit će i, po njemu najvažnije, donošenje novog ustava.
Još je jedna velika razlika u obećanjima dvojica kandidata.
Labus obećaje reforme i suradnju s Đinđićevom vladom i pritom ne
isključuje izvanredne parlamentarne izbore, dok Koštunica
otpočetka ističe neophodnost izbora i novu vladu koja bi, navodno,
vodila više računa o običnom građaninu i socijalnoj politici.
Ako izbori ne uspiju, nove valja očekivati krajem godine. Dotad, do
5. siječnja 2003. godine, traje mandat aktualnom predsjedniku
Srbije i budućem haaškom stanovniku Milanu Milutinoviću, a "rupu"
između kraja Milutinovićeva mandata i novih izbora popunila bi
predsjednica Skupštine Srbije Nataša Mićić, što bi premijeru
Đinđiću dalo još malo vremena da vlada bez velikih potresa.
No, ako Srbija i dobije novog predsjednika, izvanredni izbori se
čine sve vjerojatnijima, pogotovo ako pobjednik bude Koštunica,
jer već mjesecima traje parlamentarna kriza zbog oduzimanja
mandata zastupnicima Koštuničine Demokratske stranke Srbije u
Skupštini. Ako ti mandati budu vraćeni, ponovo će se postaviti
pitanje skupštinske većine koja podržava Đinđića i novi izbori će
postati još izgledniji.
Svakako, prvi rezultati nedjeljnog izbornog dana znat će se nešto
prije ponoći u nedjelju.
(Hina) tta rt