U UTORAK SE NASTAVLJA SUĐENJE MILOŠEVIĆU

DEN HAAG, 14. listopada (Hina) - Hrvatski dio haškog suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću nastavlja se u utorak, nakon produženog vikenda, svjedočenjem petog svjedoka tužiteljstva beogradskog novinara Dejana Anastasijevića.#L# Haški sud u prva dva tjedna hrvatskog dijela suđenja čuo je nekoliko važnih dokaza izravne umiješanosti Slobodana Miloševića u događaje u Hrvatskoj. Mnogo puta ponavljanoj Miloševićevoj tvrdnji "To ni sa mnom, a ni sa Srbijom nema nikakve veze", tužitelj Geoffrey Nice suprostavio je svjedočenja predsjednika Stjepana Mesića, bivšeg crnogorskog ministra Nikole Samardžića i svjedoka zaštićenog identiteta C- 037. Prije toga, u kosovskom dijelu suđenja tužiteljstvo je izvelo bivšeg norveškog ministra vanjskih poslova Knuta Vollebaeka koji je opisao kako je u jesen 1993. u Beogradu zatražio od Miloševića da utječe na vodstvo kninskih Srba da sudjeluju u pregovorima s hrvatskim vlastima u Norveškoj, što se i dogodilo. Milošević je tada, kazao je Vollebaek, ocijenio da se Hrvatska, koja se tada borila na dva fronta - protiv hrvatskih Srba i Muslimana u BiH, treba usmjeriti samo na Muslimane jer je važnije onemogućiti stvaranje muslimanske republike u Europi. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić opisao je također Miloševićev utjecaj na kninske Srbe koji su, nakon njegovih instrukcija u 1991., obustavili svaku komunikaciju s Mesićem, tada hrvatskim premijerom, u cilju pronalaženja mirnog rješenja. Mesić je opisao i Miloševićev utjecaj na vrh JNA te na srpski blok predsjedništva SFRJ koji je na sjednicama glasao usklađeno i to tek nakon što bi srpski član Borisav Jović primio telefonske instrukcije od Miloševića. On je opisao i kako je za vrijeme svog mandata na čelu predsjedništva SFRJ u Beogradu, od Miloševića čuo kako je isključeno da u slučaju raspada Jugoslavije izvan Srbije ostane više od 2.5 milijuna Srba. Svoje svjedočenje Mesić je završio tvrdnjom da je Milošević tražio od JNA da obustavi napade na Vukovar te da napadne Zagreb koncem 1991. godine, a opisao je i kako su na području Srbije, čiji je predsjednik tada bio Milošević, postojali logori za Hrvate. Nakon Mesića, utjecaj Miloševića na srpski blok predsjedništva te crnogorsko vodstvo opisao je Samardžić koji je posvjedočio da je Milošević, preko Jovića i crnogorskog predstavnika u predsjedništvu SFRJ Branka Kostića, prijetnjama iznudio povlačenje Bulatovićeva potpisa s Carringtonova plana. Samardžić je opisao i kako je Milošević postavio Dobricu Ćosića za prvog predsjednika SRJ. Svjedok C-037, jedan od vodećih ljudi SDS-a zapadne Slavonije, kazao je da je, prema njegovim saznanjima, Milošević početkom 1995.godine, naložio tadašnjem vođi hrvatskih Srba Milanu Martiću da odbaci plan Z-4, koji je nudio autonomiju za Srbe u Hrvatskoj. Na zatvorenoj sjednici C-037 svjedočio je o važnom sastanku regionalnog odbora SDS-a održanom 8. svibnja 1991. Tužitelj Nice na samom početku suđenja u veljači najavio je izvođenje dokaza o utjecaju Miloševića na hrvatske Srbe preko zapisnika sa sastanka regionalnog odbora SDS-a održanog početkom svibnja 1991. na kojem je rečeno da su razgovori s Miloševićem pokazali da je ljut na 'krajinu' zato što je bez konzultacija s njima donosila odluke i zatražio da se bojkotira hrvatski referendum i da Srbi na svom na referedumu postave pitanje o ostanku u Jugoslaviji a ne o pripajanju Srbiji. Na tom sastanku, kazao je tada Nice, jedan od srpskih vođa Veljko Džakula izvijestio je da je glavni zahtjev Miloševića bio da se Srbi ne uključujuju u sukobu s MUP-om nego da se to prepusti JNA. Po tom dokumentu Milošević je kazao i kako se razgovori s hrvatskim vodstvom trebaju nastaviti kako bi se osigurao uvid u stajališta Zagreba. Svjedok C-37 opisao je, također na zatvorenoj sjednici, i susret izaslanstva hrvatskih Srba koncem 1990. s Borisavom Jovićem i Miloševićem. Preko tog svjedoka tužiteljstvo je uvelo više dokumenata koji pokazuju da je Beograd pružao logistiku pomoć hrvatskim Srbima. (Hina) ps sd