U ČETVRTAK POČINJE HRVATSKI I BOSANSKI DIO SUĐENJA MILOŠEVIĆU

Piše: Sanja Pucak DEN HAAG, 25. rujna (Hina) - Uz ponovno oživljeni interes svjetskih medija u četvrtak će u prvoj haškoj sudnici u 9 sati ujutro početi hrvatski i bosanski dio suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću optuženom za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.#L# Pred tužiteljima, koji odmah nakon uvodnih riječi počinju izvoditi svoje prve svjedoke, jest dokazivanje središnje uloge Miloševića u progonu hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH. Ured hrvatskog predsjednika prošlog je tjedna najavio kako će na samom početku suđenja svjedok biti predsjednik Stjepan Mesić, kojeg je u veljači Milošević nazvao "čuvenim rasturačem Jugoslavije". Tužitelji će morati dokazati da je Milošević naređivao i pomagao političkom vodstvu pobunjenih lokalnih Srba u Hrvatskoj u preuzimanju vlasti a potom i progonu nesrpskog stanovništva uz pomoć regularnih i neregularnih vojnih snaga, uključivši JNA i snage MUP-a Srbije kojima je pružao financijsku, materijalnu i logističku podršku. Isto će morati dokazati i za BiH. Kao što su svjedočenjima brojnih žrtava u kosovskom dijelu suđenja morali za početak dokazivati da su se zločini doista i dogodili jer je Milošević tvrdio da se na Kosovu nije dogodio organizirani progon, odnosno deportacije Albanaca nego se radilo o bijegu pred bombardiranjem NATO-a i napadima "albanskih terorista", haški tužitelji morat će dokazati da su se zločini doista dogodili i u Hrvatskoj i u BiH, i to u kontekstu stvaranja velike Srbije. Sam Milošević, još na početku kosovskog dijela suđenja, kazao je kako je "građanski rat u Hrvatskoj i BiH posljedica poticanja mržnje izvana" i "rezultat volje i interesa velikih sila". On je u veljači optužio Hrvatsku da je izazvala rat kako bi mogla svoj teritorij etnički očistiti od Srba. Rat u Hrvatskoj izazvale su hrvatske provokacije u Borovu selu i na Plitvicama, tvrdio je Milošević, a Srbi su na "pojavu prvih naoružanih partijskih formacija od vremena Hitlera" i na nasilje u Hrvatskoj odgovorili tek zapriječavanjem pristupa svojem teritoriju. "Kao što svatko zna balvan ne može biti sredstvo agresije", odbacio je tada Milošević tvrdnje tužiteljstva o apetitima Beograda. Hrvatska je bez rata mogla postići neovisnost, ali bez rata "nije mogla pobiti Srbe i istjerati ih 600 tisuća", zaključio je. Tužitelji, zato, uz stvarni kontekst zločina u Hrvatskoj, trebaju nakon toga dokazati i vezu Miloševića i zločina, a to će, kako su najavili u predraspravnom podnesku, dokazivati brojnim tajnim snimkama njegovih razgovora s najbližim suradnicima, nizom tajnih dokumenata, ali i službenim odlukama institucija hrvatskih i bosanskih Srba, kao i svjedočanstvima političara. Tužitelji očekuju da će glavninu dokaza za zločine počinjene na području Hrvatske izvesti do konca godine, a nakon toga će dokazivati zločine u BiH. Tužitelji, naime, do božićnih i novogodišnjih blagdana namjeravaju izvesti oko 60 svjedoka i time pokriti veći dio hrvatskog dokaznog postupka. Tijek suđenja mogao bi ipak biti nešto sporiji nakon što su pred ljeto liječnici preporučili laganiji ritam rada zbog Miloševićevih problema s visokim tlakom. Sudsko vijeće odredilo je da tužitelji u sudnicu mogu izvesti ukupno 177 svjedoka, od čega 71 za Hrvatsku. Vijeće je dozvolilo tužiteljstvu da u dodatku na te svjedoke uvede kao dokaz i pisane iskaze određenog broja dodatnih svjedoka, uglavnom žrtava zločina. Odlukom suda tužiteljski dio dokaznog postupka mora završiti do 16. svibnja 2003., a nakon toga slijedi Miloševićeva obrana. Suđenje Miloševicu počelo je 12. veljače ove godine na Međunarodnom sudu za ratne zločine u den Haagu kosovskim dijelom dokaznog postupka. Tuziteljstvo je u kosovskom dijelu suđenja izvelo ukupno 124 svjedoka. Milošević je optužen za genocid u BiH te za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija u Hrvatskoj i na Kosovu. (Hina) ps rt