SARAJEVO, 14. listopada (Hina) - Konačni izgled nove vlasti u Bosni i Hercegovini ipak će ovisiti o malim političkim strankama a ne o sporazumu nacionalnih stranaka kao relativnih pobjednika na ovogodišnjim izborima.
SARAJEVO, 14. listopada (Hina) - Konačni izgled nove vlasti u Bosni
i Hercegovini ipak će ovisiti o malim političkim strankama a ne o
sporazumu nacionalnih stranaka kao relativnih pobjednika na
ovogodišnjim izborima. #L#
Ključ te zagonetke krije se u tzv. kompenzacijskim mandatima koji
su se kao novost na izborima pojavili 2000. godine a potom su
uvršteni i u stalni izborni zakon.
Ukratko, riječ je o pokušaju da se spriječi "rasipanje" glasova
koje su birači poklonili manjim strankama a time se istodobno
potiče politički pluralizam.
Ovakav model primjenjuje se u Skandinaviji još od 1951. godine i
svodi se na to da se glasovi dati stranakama koje nisu prešle
izborni prag od tri posto u naknadnim preračunavanjima dodjeljuju
onim strankama koje su taj prag prešle.
Tako se, primjerice, u slučaju Federacije BiH izravnim biranjem
raspodjeljuju 73 zastupnička manadata u entitetskom Parlamentu a
kompenzacijski preostalih 25.
Slično je i u natjecanju za državni Parlament gdje se mandati dijele
po načelu 21+7.
U samim kompenzacijskim mandatima nema ničega prijepornoga no ima u
načinu na koji će se oni dodijeljivati.
Vodeće nacionalne stranke, posebice Hrvatska demokratska
zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) već su započele
pravu medijsku ofenzivu ne bi li spriječile Izborno povjerenstvo da
ove mandate dodijeli na način koji bi ugrozio njihovu parlamentarnu
većinu.
U pitanju je naizgled banalan sukob tumačenja izbornog zakona i
svodi se na to treba li kompenzacijske mandate davati strankama
koje su izborni prag prešle na entitetskoj ili na razini pojedinih
višečlanih izbornih jedinica.
Njih u Federaciji ima čak 12 i svaka za sebe daje vrlo šaroliku
postizbonu sliku.
Izborno povjerenstvo izričito je u stajalištu kako se
kompenzacijski mandati dodjeljuju po izbornim jedinicama.
Iz ovakvog stajališta proizilazi kako bi mjesta u entitetskim i
dravnom parlamentu moglo zauzeti još 17 ili 18 političkih stranaka
a većina njih odbacuje mogućnost suradnje s nacionalnim
strankama.
Iz središnjice SDA u Sarajevu objavljeno je priopćenje u kojemu se
Izborno povjerenstvo optužuje za pokušaj "protuzakonite dodjele
mandata".
Ova stranka drži kako je riječ o rezultatima pritisaka "gubitničkih
stranaka te nekih krugova međunarodne zajednice".
Uz HDZ stajalištima SDA se iznenada priključila i Bosanska stranka
(BOSS) čija vrijednost na političkom tržištu raste kako postaje
razvidnije da svaki glas u parlamentu može odlučiti o novoj vladi.
Kontroverzni tuzlanski odvjetnik Faruk Baligić u ime BOSS-a
također je optužio Izborno povjerenstvo za pokušaj prijevare i
najavio tužbu Europskom sudu za ljudska prava.
Član Izbornog povjerenstva Hilmo Pašić potvrdio je međutim kako će
se kompenzacijski mandati dijeliti po izbornim jedinicama jer se ne
može ignorirati povjerenje dato manjim strankama.
Onima kojima se to ne sviđa predložio je da se žale Prizivnom sudu
BiH a Izborno će povjerenstvo svaku odluku tog suda ispoštovati.
Prema procjeni koju je za nedjeljno "Oslobođenje" iznio stručnjak
za izborne sustave Suad Arnautović, u slučaju federalnog
Zastupničkog doma tzv. nacionalni blok i blok umjerenih stranaka
imat će po 49 posto glasova budu li se kompenzacijski mandati
dijelili sukladno tumačenju Izbornog povjerenstva.
To jednostavno znači da novu vladu neće biti moguće sastaviti a
jedini izlaz bili bi izvanredni izbori.
Dopredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Sead Avdić izjavio
je za "Dnevni avaz" kako je sada izvjesna mogućnost da umjerene
stranke formiraju parlamentarnu većinu na državnoj razini, također
zahvaljujući kompenzacijskim mandatima.
Uz SDP nju bi činili Stranka za BiH, stranka "Radom za boljitak",
Nova hrvatska inicijativa (NHI), BOSS te Stranka umirovljenika.
Iz Republike Srpske ovoj bi se šarolikoj koaliciji priključila
Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Partija demokratskog
progresa (PDP), Socijalisti i Demokratski narodni savez (DNS).
Zanimljivo je da na istu vrstu partnerstva s blokom iz srpskog
entiteta igra i predsjednik SDA Sulejman Tihić s tim da bi u
Federaciji uz HDZ kao saveznika rado vidio i SBiH i BOSS.
On je stoga gubitniku Harisu Silajdžiću već ponudio "drugu po
značaju dužnost u BiH koja pripada Bošnjacima".
No dok traju pregovori i kalkulacije, Visoki predstavnik Paddy
Ashdown ne sjedi prekriženih ruku.
Lokalni su mediji u ponedjeljkak objavili kako je on već praktično
uveo zabranu smjenjivanja dosadašnjih i postavljanja novih čelnih
ljudi javne uprave u cijeloj BiH.
To se posebice odnosi na službe sigurnosti uključujući vojsku i
policiju, javna poduzeća poput pošte, telekomunikacija i
elektrodistribucije i sl.
Kadrovi koje je postavila Alijansa za promjene tako ostaju na
dužnostima bez obzira na novu vlast a o novim imenovanjima
odlučivat će Agencija za državnu službu koja bi trebala
profunkcionirati do kraja godine i čija je prvenstvena zadaća
osigurati da namještenici u javnom sektoru djeluju bez političkih
utjecaja.
(Hina) rm sd