BA-Pripreme-izbori-BiH-Politika GRAĐANI BiH U SUBOTU IZLAZE NA NAJVAŽNIJE IZBORE OD DAYTONA piše: Ranko Mavrak, dopisnik Hine iz SarajevaSARAJEVO, 3. listopada (Hina) - U subotu 5. listopada građani Bosne i Hercegovine, po četvrti
puta nakon rata u toj zemlji, izaći će na birališta kako bi odlučili o novom sastavu državnog Predsjedništva i Parlamenta, entitetskih parlamenta i skupština deset županija unutar Federacije te o predsjedniku Republike Srpske.
piše: Ranko Mavrak, dopisnik Hine iz Sarajeva
SARAJEVO, 3. listopada (Hina) - U subotu 5. listopada građani Bosne
i Hercegovine, po četvrti puta nakon rata u toj zemlji, izaći će na
birališta kako bi odlučili o novom sastavu državnog Predsjedništva
i Parlamenta, entitetskih parlamenta i skupština deset županija
unutar Federacije te o predsjedniku Republike Srpske.#L#
Nešto više od dva milijuna i 300 tisuća registriranih birača imat će
se priliku opredijeliti između gotovo sedam tisuća kandidata iz 52
političke stranke i nekoliko manjih koalicija.
Izborno povjerenstvo najavilo je kako će prvi preliminarni i
neslužbeni rezultati izbora biti poznati najranije u nedjelju
navečer.
Ovogodišnji izbori u BiH unaprijed su proglašeni najvažnijima od
potpisivanja Daytonskog sporazuma jer će se po prvi puta birati
zakonodavna i izvršna vlast u državi i entitetima čiji će mandat
biti četiri godine.
Posljednje prognoze izbornih rezultata pokazuju kako će ovoga puta
najvjerojatnije uslijediti prešutna kohabitacija stranaka s
nacionalnim predznakom i onih koje se smatraju umjerenim odnosno
multietničkim.
Kandidati Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske
zajednice (HDZ) Mirko Šarović i Dragan Čavić sigurni su pobjednici
u utrci za srpskog odnosno hrvatskog člana Predsjedništva BiH dok
će Bošnjake najvjerojatnije predstavljati Haris Silajdžić, lider
Stranke za BiH (SBiH) koja se smatra umjerenom.
Istraživanje koje je samo pet dana uoči izbora proveo američki
Nacionalni demokratski institut (NDI) pokazuje međutim kako je
Socijaldemokratska partije (SDP) Zlatka Lagumdžije najjača
stranka na državnoj razini kao i u Federaciji BiH.
Izvjesno je kako SDP uz SBiH i potporu nekoliko manjih stranaka ima
dobre izglede zadržati vlast u Federaciji BiH dok će uspostava
izvršne vlasti na državnoj razini biti kompliciranija jer će
zahtijevati suradnju stranaka iz Republike Srpske koje su bliske
SDS-u poput Partije demokratskog progresa (PDP) entitetskog
premijera Mladena Ivanića.
U srpskom entitetu sve je izvjesnija obnova postojeće vladajuće
koalicije kojoj je formalno na čelu Ivanić a SDS u vlasti sudjeluje
preko svojih "izvanstranačkih stručnjaka".
No kakva god nova izvršna vlast bude ona će predstavljati veliki
korak naprrijed u odnosu na dosadašnje stanje.
Temeljem ustavnih promjena koje je "izgurala" vladajuća Alijansa
za promjene uz potporu bivšeg Visokog predstavnika Wolfganga
Petritscha, nove entitetske vlade morat će biti istinsku
multietničke.
Polovica ministarskih mjesta i u Republici Srpskoj tako će pripasti
Bošnjacima i Hrvatima a isti slučaj bit će sa Srbima odnosno
Hrvatima u Federaciji BiH.
Uoči održavanja izbora predstavnici međunarodne zajednice
uključujući tu i američkog državnog tajnika Colina Powella te
britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strowa pozvali su
birače u BiH prije svega da izađu na birališta te da svojim glasom
pomognu nastavak započetih političkih i gospodarskih reformi.
Aktualni Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown na učestala
novinarska pitanja koga podupire međunarodna zajednica odgovarao
je kako ne postoje favorizirane stranke niti političari nego se
traže reformski programi.
Američki veloposlanik u BiH Clifford Bond u četvrtak je međutim
uputio puno jasniju poruku.
Većina dnevnih listova u toj zemlji objavila je intervju u kojemu
američki diplomat manje-više otvoreno poručuje kako se neće
dopustiti da nacionalisti ponovo preuzmu vlast u BiH.
"Nacionaliste u vladama u BiH europski i međunarodni partneri ne bi
smatrali legitimnima. Jednostavno, ne bi se imalo povjerenja u rad
s ovakvim partnerima", kazao je Bond kako ga citira "Dnevni avaz".
Takvu izjavu treba shvatiti ozbiljno jer će 2000. godine isključivo
zahvaljujući izravnom američkom pritisku spriječeno postavljanje
ministara koji su istodobno članovi SDS-a.
Bondov prethodnik u BiH Thomas Miller odigrao je prije dvije godine
ključnu pregovaračku ulogu kako na tom planu tako i pri uspostavi
savezništva koje je okupilo deset stranaka predvođenih SDP-om i
SBiH.
Neformalni čelnik vladajuće koalicije do sada je bio Lagumdžija no
narasle ambicije Harisa Silajdžića dovele su do sukoba između dvije
vodeće stranke.
Lagumdžija je istodobno bio izložen brutalnoj kampanji usmjerenoj
protiv njega osobno u čemu je prednjačio "Dnevni avaz".
Unatoč burnoj predizbornoj kampanji začinjenoj brojnim
podmetanjima, očekuje se kako će savezništvo između SDP-a i SBiH
ipak biti očuvano, djelomice i pod pritiskom međunarodne
zajednice, čime će ujedno biti onemogućena restauracija vladavine
tri nacionalne stranke.
(Hina) rm dh