RU-FR-SEMINARI-Umjetnost/kultura/zabava-Politika RU IZVESTIJA 13. 10. 2002. U zagrljaju Europe RUSIJAIZVESTIJA13. 10. 2002.U zagrljaju EuropePredlažu nam 'strogu ljubav s oštrim zakonima', piše Georgij Iljičev.Proteklog vikenda u
podmoskovskom hotelu 'Bor' skupina ruskih i europskih intelektualaca cijeli se dan prepirala o budućem političkom poretku svijeta. Svi su nazočni bili predstavnici aktivnih elita.Društveno vijeće 'Rusija u ujedinjenoj Europi', stvoreno prije godinu dana, sazvalo je oko okruglog stola kako domaće, tako i inostrane 'ujedinitelje'. Uoči listopadskog summita Rusija-EU oni su odlučili pripremiti izvješće posvećeno cijelom kompleksu rusko-europskih odnosa, te ga uputiti ruskoj vladi i vodstvu Europske Unije.Međutim, pri razmatranju prvog pitanja 'Budućnost odnosa Rusije i EU-a, pokazalo se da su obje strane pune pesimizma. Glavna referentica, voditeljica Centra za međunarodne odnose Instituta Europe Ruske akademije znanosti Nadežda Arbatova, bila je bespoštedna u svojoj raščlambi:
RUSIJA
IZVESTIJA
13. 10. 2002.
U zagrljaju Europe
Predlažu nam 'strogu ljubav s oštrim zakonima', piše Georgij
Iljičev.
Proteklog vikenda u podmoskovskom hotelu 'Bor' skupina ruskih i
europskih intelektualaca cijeli se dan prepirala o budućem
političkom poretku svijeta. Svi su nazočni bili predstavnici
aktivnih elita.
Društveno vijeće 'Rusija u ujedinjenoj Europi', stvoreno prije
godinu dana, sazvalo je oko okruglog stola kako domaće, tako i
inostrane 'ujedinitelje'. Uoči listopadskog summita Rusija-EU oni
su odlučili pripremiti izvješće posvećeno cijelom kompleksu rusko-
europskih odnosa, te ga uputiti ruskoj vladi i vodstvu Europske
Unije.
Međutim, pri razmatranju prvog pitanja 'Budućnost odnosa Rusije i
EU-a, pokazalo se da su obje strane pune pesimizma. Glavna
referentica, voditeljica Centra za međunarodne odnose Instituta
Europe Ruske akademije znanosti Nadežda Arbatova, bila je
bespoštedna u svojoj raščlambi:
'Do danas nemamo dugoročnih strateških ciljeva, u skladu s kojima
bi se mogla graditi naša vanjska politika. S druge strane, na Zapadu
je još na djelu neodređenost glede budućnosti ruske demokracije.
Po njezinim riječima, razlog takvoga skepticizma ne leži samo u
'sovjetskom sindromu' i vjekovnim stereotipima o Rusiji i Rusima.
Za to što već deset godina samo tapkamo u europskom smjeru, rusko je
vodstvo krivo bar 70 posto. Ali, priznajući njihovu krivicu, treba
reći i o stajalištima europskih država i SAD-a.
Još su oštrije bile riječi predsjedavajućeg Vijećem za vanjsku i
obrambenu politiku Sergeja Karaganova:
'Želimo u zagrljaj s Europom, ali se ruski oblak ne može obgrliti,
dok su pak SAD i Kina za Europu posve opipljivi i konkretni.'
Na sreću, među 'vijećnicima' našli su se i optimistični
pragmatičari te i gorljivi zastupnici rusko-europskog
ujedinjenja. Tako je bivši predsjednik Odbora za međunarodne
poslove Nacionalnog vijeća Francuske Rene Andre sručio na svoje
kolege tuču retoričkih upita:
'Želimo li jednopolarni svijet, kada jedna država sve za nas
rješava? Želimo li očuvati kulturnu samobitnost? Ako na drugi upit
odgovarate s 'da', onda stojimo na istoj strani barikade'.
Čuli u se i konkretni prijedlozi o suradnji, poput onog o uspostavi
južne granice Rusije, kroz koju u Europu stižu deseci tona heroina.
O Kalinjingradskom problemu se čuo plan koji predviđa bezvizni
ulazak u Rusiju građana Europske Unije. Završni zaključak je iznio
inicijator stvaranja odbora Vladimir Rižkov:
'Želimo stvoriti u zemlji moćan europski pokret, koji ne sliči na
zapadnjake XIX. stoljeća.
Sljedeća sjednica odbora bit će u nekoj europskoj zemlji, piše
Georgij Iljičev.