ŠV 12. X. NZZ: TKO JE BOLJI - CARTER ILI BUSH?

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 12. X. 2002. Jimmy Carter i George W. Bush "Odluka o dodjeli ovogodišnje Nobelove nagrade za mir bivšem američkom predsjedniku Carteru očigledno je trebala biti opomena na adresu aktualnog obnašatelja te dužnosti u Bijeloj Kući. Dok je aktualna situacija obilježena prijetnjom upotrebom sile, Carter je slijedio načelo da sukobe treba što više rješavati posredovanje i međunarodnom suradnjom, istaknuto je u obrazloženju norveškog odbora za dodjelu nagrade. Nema sumnje da Jimmy Carter i aktualni američki predsjednik njeguju višestruko različit politički stil a postavljaju i drugačije prioritete - pa i u nizu aktualnih pitanja. Proteklih tjedana Carter nije skrivao svoje mišljenje da se ne slaže s bitnim točkama politike svog aktualnog nasljednika u Bijeloj Kući prema Iraku. Režim u Bagdadu trenutno ne predstavlja izravnu prijetnju a Ameriku, napisao je Carter početkom rujna u jednom novinskom članku, odbacivši mogućnost rata protiv Iraka bez političke potpore Ujedinjenih naroda. U istom prilogu za Washington Post bivši je predsjednik istodobno kritizirao i politiku Bushova kabineta u izraelsko-palestinskom sukobu. Naime, ta je politika odustala od bilo kakvog angažmana oko nastavka ključnih pregovora između sukobljenih strana, objasnio je Carter. Washington se danas po njegovim riječima ograničava na praktično bezuvjetno podupiranje postupaka Sharonove vlade u zaposjednutim područjima i na toleriranje izraelskih naselja. Uistinu valja primijetiti da je Bushova spremnost da upotrijebi svoje značajne mogućnosti utjecaja na ostvarivanju pravednog, na kompromisu utemeljenog mira među Izraelcima i Palestincima dosada bila više nego slabašna. U pitanju izraelsko-arapskog sukoba Carter može nastupiti kao utemeljeni autoritet. Mirovni sporazum između tadašnjeg izraelskog premijera Begina i egipatskog predsjednika Sadata, u čijem je sklapanju posredovao 1978. g. u Camp Davidu, još je uvijek najpozitivniji rezultat u mučnoj povijesti tog višedesetljetnog sukoba. Za razliku od kasnijeg dogovora Izraela i Palestinaca iz Osla, taj je bitan pozitivni pomak u odnosima Egipta i Izraela položio ispit održivosti u praksi - iako ni izdaleka nije ispunio sva prateća očekivanja. Valja također napomenuti da dodjela Nobelove nagrade za mir Jimmyju Carteru može biti protumačena i kao zakašnjeli ispravak propusta norveškog odbora. Naime, godine 1978. odlikovani su Sadat i Begin ali ne i tadašnji mirovni posrednik iz Bijele Kuće. Cartera povremeno nazivaju 'najboljim američkim predsjednikom'. No, ta pohvala krije u sebi i skriveni smisao koji nije bezuvjetno laskav. Nakon teškog izbornog poraza u natjecanju s Ronaldom Reaganom, danas sedamdesetosmogodišnji nekadašnji vlasnik farme kikirikija iz američke savezne države Georgije stekao je opću naklonost i poštovanje zahvaljujući svom neumornom angažmanu u ulozi pomagača u nevolji, posrednika, promatrača izbora i zagovornika ljudskih prava. Istodobno valja napomenuti da čak ni blagonakloni promatrači ni izdaleka nisu bili impresionirani njegovom sposobnošću vodstva i rasuđivanja. Njegov 'bratski poljubac' sa sovjetskim vođom Brežnjevom bio je veliki skandal. Tadašnjeg njemačkog kancelara Schmidta stalno je ljutio nedosljednim odlukama u pitanju razoružanja. Njegova mirovna diplomacija nije pomogla u dramatičnoj krizi oko zarobljavanja članova američkog veleposlanstva u Iranu. Kada je napokon signalizirao zeleno svjetlo akciji oslobađanja talaca, poduhvat je završio potpunim fijaskom. Još je suviše rano za donošenje utemeljene ocjene o tome je li George W. Bush u usporedbi s Jimmyjem Carterom bolji ili lošiji predsjednik. No, odbor za dodjelu Nobelove nagrade u Oslu nema ništa protiv toga da svojom odlukom jasno očituje svoj stav i u aktualnoj borbi mišljenja o politici aktualnog vladara Bijele Kuće", zaključuje Reinhard Meier.