DE-US-NO-nagrade-Društvo-Politika-Diplomacija-Ratovi nj 9. X. DPA: nobel među političarima NJEMAČKADPA9. X. 2002.Ove će godine izbor dobitnika Nobelove nagrade za mir biti "težak": Oslo želi uputiti signal Bushu?"Ove će godine biti
prilično teško odlučiti tko će dobiti Nobelovu nagradu za mir, izjavljuju u okruženju Odbora za dodjelu nagrade u Oslu. Kada u petak javnosti bude priopćena odluka pet članova žirija, neki poznavatelji prilika očekuju da će najuglednija nagrada na svijetu uputiti jasan signal protiv trenutne ratne retorike američkog predsjednika Georgea W. Busha. To je jedan od razloga što novine u Oslu kao favorite među 156 ovogodišnjih službeno nominiranih kandidata tretiraju senatora američkih demokrata Sama Nunna i njegova republikanskog kolegu Richarda Lugara.'Programom suradnje na ograničenju prijetnje' Nunn i Lugar su stekli zasluge za miroljubivo uklanjanje ruskog arsenala isluženog atomskog oružja. No, Lugar istodobno spada među republikanske političare koji se bave vanjskom politikom a protive se bianco-ovlastima za predsjednika Busha u pitanjima Iraka. 'Dodjela nagrade Amerikancima Lugaru i Nunnu predstavljala bi neizravan
NJEMAČKA
DPA
9. X. 2002.
Ove će godine izbor dobitnika Nobelove nagrade za mir biti "težak":
Oslo želi uputiti signal Bushu?
"Ove će godine biti prilično teško odlučiti tko će dobiti Nobelovu
nagradu za mir, izjavljuju u okruženju Odbora za dodjelu nagrade u
Oslu. Kada u petak javnosti bude priopćena odluka pet članova
žirija, neki poznavatelji prilika očekuju da će najuglednija
nagrada na svijetu uputiti jasan signal protiv trenutne ratne
retorike američkog predsjednika Georgea W. Busha. To je jedan od
razloga što novine u Oslu kao favorite među 156 ovogodišnjih
službeno nominiranih kandidata tretiraju senatora američkih
demokrata Sama Nunna i njegova republikanskog kolegu Richarda
Lugara.
'Programom suradnje na ograničenju prijetnje' Nunn i Lugar su
stekli zasluge za miroljubivo uklanjanje ruskog arsenala isluženog
atomskog oružja. No, Lugar istodobno spada među republikanske
političare koji se bave vanjskom politikom a protive se bianco-
ovlastima za predsjednika Busha u pitanjima Iraka. 'Dodjela
nagrade Amerikancima Lugaru i Nunnu predstavljala bi neizravan
signal Bushu da se priželjkuje manje agresivna vanjska politika',
ocijenio je u listu Dagbladet šef instituta za mirovna istraživanja
u Oslu Stein Tnnesson.
Doduše, tri ženska i dva muška člana odbora za izbor moraju
očekivati i kritike budući da će mnogi vjerojatno zaključiti da
postignuće dvojice američkih političara i nije pretjerano
dojmljivo. U usporedbi s njim, širi je doseg višedesetljetnog
angažmana nekadašnjeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera na
mirnom rješavanju ratnih sukoba. 78-godišnji demokrat spada među
vječne favorite za dodjelu nagrade za mir ali je u posljednje
vrijeme zapravo već smatran otpisanim. Tvrda politika aktualnog
šefa Bijele kuće mogla bi Carteru ipak pomoći da se domogne najviše
počasti.
Doduše, nakon što je prošle godine jubilarna - stota - nagrada na
mir dodijeljena UN-u i njihovom glavnom tajniku Kofiju Annanu (prva
je nagrada dodijeljena 1901. g.), neki se nadaju 'nečem sasvim
drugačijem'. Nobelova nagrada za mir više će se orijentirati prema
okolišu, izjavio je ove godine tajnik odbora Geir Lundestad. Zašto,
dakle, nagrada ne bi bila dodijeljena inicijativi Jubilee 2000., u
čijem je pokretanju sudjelovala i irska rock-zvijezda Bono ('U2'),
a koja se zalaže za otpis dugova zemljama trećeg svijeta?
Bio bi to uistinu alternativan program doduše logičnom ali ne i
atraktivnom i pomalo pompoznom izboru za 2001. g., kada je nagrada
dodijeljena UN-u. I politički vjerojatno daleko najspornija odluka
u proteklom desetljeću - ona iz 1994. g., kada je nagrada
dodijeljena kasnije ubijenom izraelskom premijeru Jitzaku Rabinu,
ministru vanjskih poslova Shimonu Perezu i palestinskom
predsjedniku Jaseru Arafatu - mogla bi potaknuti odbor u Oslu na
zaokret u smjeru mirovnih inicijativa koje su potekle iz baze.
Napokon, u Oslu ne isključuju ni mogućnost da pet članova odbora ove
godine uopće ne izabere nositelja nagrade. To se posljednji put
dogodilo 1972. godine, nakon što je prethodne godine tadašnji
njemački kancelar Willy Brandt kao zasada posljednji Nijemac dobio
Nobelovu nagradu za mir za svoju politiku prema Istoku. Nagrada
nije dodijeljena ni 1976. godine, da bi sljedeće godine
retrooaktivno bila dodijeljena dvjema ženama iz mirovnog pokreta u
Sjevernoj Irskoj. Ove godine novčana nagrada iznosi 10 milijuna
švedskih kruna (1,1 milijuna eura)", napominje na kraju priloga
Thomas Borchert.