FRAN-LE MONDE 8.10.02. POBJEDA NACIONALISTA U BIH

FRANCUSKA LE MONDE 8.X.2002. Sedam godina nakon rata nacionalističke stranke opet pobijedile na izborima "Trebat će pričekati konačne rezultate izbora od 6.X. i budućih političkih pregovora da bi se doznalo tko će predvoditi Bosnu i Hercegovinu, budući da se čini kako nijedna stranka ne može sama dobiti apsolutnu većinu, a koalicije su krhke u zemlji s vrlo zamršenim ustanovama. Ipak, u ponedjeljak je, prema djelomičnim rezultatima, bilo sigurno da predsjednički, parlamentarni i županijski izbori sedam godina nakon svršetka rata još jednom potvrđuju pobjedu nacionalističkih stranaka. Simbolično, u zajedničkom predsjedništvu već sada su trojica nacionalističkih kandidata, Musliman Sulejman Tihić (Stranka demokratske akcije, SDA), Srbin Mirko Šarović (Srpska demokratska stranka, SDS) i Hrvat Dragan Čović (Hrvatska demokratska zajednica, HDZ). Premda rezultatima koje su objavile same stranke, SDS i HDZ premoćno su pobijedili na područjima koje su, uz pomoć Srbije i Hrvatske, zauzele njihove snage tijekom sukoba, tj. na 70 posto područja. Naprotiv, u ponedjeljak ujutro stanje je još bilo nejasno u 'republikanskoj' Bosni vjernoj vlasti u Sarajevu koja je većinom naseljena Muslimanima i gdje su SDA i bivši predsjednik Alija Izetbegović 2000. izgubili vlast u korist koalicije Socijaldemokratske partije (SDP, višeetnički) Zlatka Lagumdžije i Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBIH, umjerena muslimanska) Harisa Silajdžića. SDA vodi, ali najvjerojatnije neće moći sama vladati. Nedvojbeno je da su lošije prošli socijaldemokrati koji u dvije godine nisu uspjeli uvjeriti puk da utjelovljuju očekivane promjene. Odaziv manji od 55 posto, najslabiji koji je ikad zabilježen, nije im išao na ruku i moguće je da nacionalisti nisu dobili puno više glasova nego zadnjih godina. Dakle, presudit će Haris Silajdžić, bivša desna ruka Alije Izetbegovića koji, kao i na svim izborima, nije htio reći hoće li ući u koaliciju s nacionalistima ili sa socijaldemokratima. Izbori su ipak značili zaokret za Bosnu. Prvi put su ih organizirali sami Bosanci, a ne međunarodne organizacije i prvi put će pobjednici vladati četiri, a ne dvije godine kao do sada. Predizbornu utrku u kojoj nije bilo nasilja, obilježio je jak američki i europski pritisak kojim se puk poticalo da napusti nacionalizam i izabere put reforma i europske integracije, ukratko da glasuje za SDP. Poruka nije naišla na odaziv u zemlji koja je još uvijek podijeljena na tri područja, koja pati od posljedica rata i koja u svakodnevici trpi od nacionalizma i bijede. Gospodarski i socijalni neuspjesi u dvije zadnje godine napokon su uvjerili ionako utučenu gradsku mladež da ne ide glasovati. U zemlji u kojoj mladi diplomirani građani čitave noći provode čekajući pred veleposlanstvima da konzularne službe otvore vrata, nadajući se da će dobiti vizu za konačan odlazak, nacionalisti su imali nedvojbenu prigodu za pobjedu na izborima iskoristivši razočaranje i mržnju. Uostalom, bili su jedini koji su, na svoj način, oživjeli blijedu predizbornu utrku. U Sarajevu, mladi islamistički pobornici SDA-a koji su došli sa sela, sukobili su se ljetos s policijom kada su na nogometnoj utakmici između Bosne i Jugoslavije pokušali nasrnuti na igrače iz Beograda. U Banjoj Luci, službe bosanskosrpskog premijera Mladena Ivanića i SDS-a objavile su u rujnu dokument u kojemu se opovrgava broj žrtava u 'navodnom pokolju' u Srebrenici, najkrvavijem događaju u ratu. Tvrde da je pri padu enklave poginulo 'dvije do dvije i pol tisuće Muslimana, od čega oko tisuću osamsto vojnika', dok su obitelji izjavile da su utvrdile deset tisuća ubijenih i nestalih i da su međunarodni istražitelji već iskopali šest tisuća trupala iz grobnice u Tuzli. Sve su to događaji koji, nastavljajući logiku koja je dovela do rata i otvarajući stare rane, ne pridonose ozdravljenju zatrovanog ozračja", piše Remy Ourdan.