FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 18. IX. O IZBORNOM ZAKONU

GB-HR-IZBORI-Izbori-Parlament-Političke stranke BBC 18. IX. o izbornom zakonu BRITANSKI RADIO - BBC18. IX. 2002.U Hrvatskoj započela oštra rasprava o izbornom zakonu. Prilog Maroja Mihovilovića iz Zagreba.Već dulje vrijeme neki demokratski usmjereni hrvatski političari tvrde kako je dosadašnji izborni zakon nepravedan prema biračima, jer im ne dopušta da samoinicijativno određuju koga žele vidjeti u Saboru, nego birači moraju glasovati samo prema stranačkim listama s čime oni nisu zadovoljni. Stoga su se na hrvatskoj političkoj pozornici pojavila različita mišljenja trebaju li stranačke liste biti otvorene ili zatvorene. Sada u Hrvatskoj vrijede zatvorene stranačke liste. Pod zatvorenim stranačkim listama smatraju se one koje sastavljaju stranački vođe, sami određujući redoslijed pojedinih kandidata na tim listama, pri čemu u sabor ulaze kandidati s vrha te liste i to onaj broj koji odgovara postotku koliko je ta stranačka lista glasova dobila. Pod otvorenim listama smatraju se one na kojima su kandidati poredani po abecedi, a birači među tim kandidatima samostalno prilikom glasovanja zaokruživanjem određuju osobe koje žele vidjeti u saboru.
BRITANSKI RADIO - BBC 18. IX. 2002. U Hrvatskoj započela oštra rasprava o izbornom zakonu. Prilog Maroja Mihovilovića iz Zagreba. Već dulje vrijeme neki demokratski usmjereni hrvatski političari tvrde kako je dosadašnji izborni zakon nepravedan prema biračima, jer im ne dopušta da samoinicijativno određuju koga žele vidjeti u Saboru, nego birači moraju glasovati samo prema stranačkim listama s čime oni nisu zadovoljni. Stoga su se na hrvatskoj političkoj pozornici pojavila različita mišljenja trebaju li stranačke liste biti otvorene ili zatvorene. Sada u Hrvatskoj vrijede zatvorene stranačke liste. Pod zatvorenim stranačkim listama smatraju se one koje sastavljaju stranački vođe, sami određujući redoslijed pojedinih kandidata na tim listama, pri čemu u sabor ulaze kandidati s vrha te liste i to onaj broj koji odgovara postotku koliko je ta stranačka lista glasova dobila. Pod otvorenim listama smatraju se one na kojima su kandidati poredani po abecedi, a birači među tim kandidatima samostalno prilikom glasovanja zaokruživanjem određuju osobe koje žele vidjeti u saboru. U sabor bi, da se glasuje prema otvorenim listama, ušli oni kandidati koji osobno dobiju najviše glasova birača, te im sudbina nije više vezana isključivo uz uspjeh izborne liste. Kod zatvorenih lista tko će ući u sabor ? de facto ? ponajviše određuju stranački vođe, kod otvorenih lista to ipak u većoj mjeri čine birači. Iako su otvorene liste očito demokratskije, u većini stranaka stranačka vodstva protive se otvorenim listama, jer bi s njima vođe stranaka uvelike izgubili kontrolu nad svojim suradnicima jer vođe stranaka više ne bi mogli utjecati na njihovu izbornu sudbinu. Protiv otvorenih lista posebno se izjašnjavaju pripadnici manjih stranaka koje će ? posebno ako bude uveden potpuni proporcionalni izborni sustav ? morati, ako će željeti prijeći izborni prag, ulaziti u koalicije ili čak u nove zajedničke stranke. Ako birači sami budu određivali tko će s neke koalicione liste ući u sabor, tada se neće moći održati niti bilo kakav predizborni dogovor među koalicionim partnerima o proporciji broja pojedinih stranačkih kandidata koji će ući u Sabor, a to vođe stranaka ne žele dopustiti, posebno oni koji će u sljedeće izbore ući s malo samopouzdanja. (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙