GB-HR-IZBORI-Izbori-Parlament-Političke stranke BBC 18. IX. o izbornom zakonu BRITANSKI RADIO - BBC18. IX. 2002.U Hrvatskoj započela oštra rasprava o izbornom zakonu. Prilog Maroja Mihovilovića iz Zagreba.Već dulje vrijeme neki
demokratski usmjereni hrvatski političari tvrde kako je dosadašnji izborni zakon nepravedan prema biračima, jer im ne dopušta da samoinicijativno određuju koga žele vidjeti u Saboru, nego birači moraju glasovati samo prema stranačkim listama s čime oni nisu zadovoljni. Stoga su se na hrvatskoj političkoj pozornici pojavila različita mišljenja trebaju li stranačke liste biti otvorene ili zatvorene. Sada u Hrvatskoj vrijede zatvorene stranačke liste. Pod zatvorenim stranačkim listama smatraju se one koje sastavljaju stranački vođe, sami određujući redoslijed pojedinih kandidata na tim listama, pri čemu u sabor ulaze kandidati s vrha te liste i to onaj broj koji odgovara postotku koliko je ta stranačka lista glasova dobila. Pod otvorenim listama smatraju se one na kojima su kandidati poredani po abecedi, a birači među tim kandidatima samostalno prilikom glasovanja zaokruživanjem određuju osobe koje žele vidjeti u saboru.
BRITANSKI RADIO - BBC
18. IX. 2002.
U Hrvatskoj započela oštra rasprava o izbornom zakonu. Prilog
Maroja Mihovilovića iz Zagreba.
Već dulje vrijeme neki demokratski usmjereni hrvatski političari
tvrde kako je dosadašnji izborni zakon nepravedan prema biračima,
jer im ne dopušta da samoinicijativno određuju koga žele vidjeti u
Saboru, nego birači moraju glasovati samo prema stranačkim listama
s čime oni nisu zadovoljni.
Stoga su se na hrvatskoj političkoj pozornici pojavila različita
mišljenja trebaju li stranačke liste biti otvorene ili zatvorene.
Sada u Hrvatskoj vrijede zatvorene stranačke liste. Pod zatvorenim
stranačkim listama smatraju se one koje sastavljaju stranački
vođe, sami određujući redoslijed pojedinih kandidata na tim
listama, pri čemu u sabor ulaze kandidati s vrha te liste i to onaj
broj koji odgovara postotku koliko je ta stranačka lista glasova
dobila.
Pod otvorenim listama smatraju se one na kojima su kandidati
poredani po abecedi, a birači među tim kandidatima samostalno
prilikom glasovanja zaokruživanjem određuju osobe koje žele
vidjeti u saboru.
U sabor bi, da se glasuje prema otvorenim listama, ušli oni
kandidati koji osobno dobiju najviše glasova birača, te im sudbina
nije više vezana isključivo uz uspjeh izborne liste. Kod zatvorenih
lista tko će ući u sabor ? de facto ? ponajviše određuju stranački
vođe, kod otvorenih lista to ipak u većoj mjeri čine birači.
Iako su otvorene liste očito demokratskije, u većini stranaka
stranačka vodstva protive se otvorenim listama, jer bi s njima vođe
stranaka uvelike izgubili kontrolu nad svojim suradnicima jer vođe
stranaka više ne bi mogli utjecati na njihovu izbornu sudbinu.
Protiv otvorenih lista posebno se izjašnjavaju pripadnici manjih
stranaka koje će ? posebno ako bude uveden potpuni proporcionalni
izborni sustav ? morati, ako će željeti prijeći izborni prag,
ulaziti u koalicije ili čak u nove zajedničke stranke.
Ako birači sami budu određivali tko će s neke koalicione liste ući u
sabor, tada se neće moći održati niti bilo kakav predizborni
dogovor među koalicionim partnerima o proporciji broja pojedinih
stranačkih kandidata koji će ući u Sabor, a to vođe stranaka ne žele
dopustiti, posebno oni koji će u sljedeće izbore ući s malo
samopouzdanja.
(BBC)