ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Sutra, 4. listopada u Hrvatskoj se obilježava Svjetski dan zaštite životinja.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Sutra, 4. listopada u Hrvatskoj se
obilježava Svjetski dan zaštite životinja. #L#
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ove godine prvi
puta obilježava taj dan, a središnja svečanost bit će sutra u
zagrebačkom parku Maksimir.
Hrvatski prirodoslovni muzej ovu godinu posvećuje bjeloglavom
supu, a sredstva prikupljena od raznih akcija bit će donirana eko
centru Beli na otoku Cresu koji već duže vrijeme skrbi o toj
ugroženoj i zaštićenoj vrsti.
Prema mnogim podacima raznih svjetskih institucija dnevno nestaje
100 vrsta životinja, a na globalnoj su razini najugroženije morske
kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi...Životinje
uglavnom ugrožava čovjek, bilo da ih lovi ili iskorištava, zagađuje
tlo, atmosferu i vodu, te uništava njihova staništa.
Po biološkoj raznolikosti Hrvatska je među prvih nekoliko zemalja
Europe i prema raspoloživim podacima u njoj živi 24.087 vrsta
životinja, a pretpostavlja se da je taj broj daleko veći.
U svijetu je poznato 1.770.000 vrsta, a pretpostavlja se da ih je
sto puta više.
Tijekom izrade hrvatske Nacionalne strategije biološke i
krajobrazne raznolokosti (NSAP-a), prikupljen je veliki broj novih
podataka temeljem kojih je započela revizija popisa zaštićenih
vrsta, te su pripremljene "crvene liste" za ptice, ribe, podzmenu
faunu, leptire, vodozemce i gmazove.
Zakonska zaštita životinjskih vrsta u Hrvatskoj se temelji na
Zakonu o zaštiti prirode po kojem je zaštićena više od 531
životinjska vrsta. Kršenje odredbi toga zakona novčano se kažnjava
u protuvrijednosti od 170 do 25.000 eura, a može se izreći i
zatvorska kazna do pet godina.
Po tom zakonu nadležni ministar podzakonskim aktima zbog
ugroženosti ili rijetkosti može proglasiti posebno zaštićene
životinjske vrste. Zaštitu može proglasiti i za životinje ugrožene
na međunarodnoj razini, na što Hrvatsku obvezuju različite
međunarodne konvencije.
Općenito, na međunarodnoj razini počelo je prevladavati načelo
vrlo opsežne zaštite vrsta.
Danas je u Hrvatskoj zaštićena velika većina zavičajnih sisavaca,
kao što su vuk i dvije vrste domaćih dupina, kao i sve ostale vrste
dupina i kitova koji se zateknu u Jadranu.
Od ptica su zaštićene sve hrvatske gnjezdarice kao i sve ostale
europske vrste, osim lovnih, te velikog vranca na ribnjacima i
čvorka na poljoprivrednim površinama. Zaštićeni su svi domaći
gmazovi osim poskoka i riđovke, a od vodozemaca sve vrste, izuzev
tri vrste zelene žabe.
(Hina) bma sšh