ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Tri najnovija kajkavska izdanja zagrebačke nakladničke kuće "Disput" predstavljena su danas na redovitoj tribini Kajkavskoga spravišča - Društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti u
Zagrebu.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Tri najnovija kajkavska izdanja
zagrebačke nakladničke kuće "Disput" predstavljena su danas na
redovitoj tribini Kajkavskoga spravišča - Društva za širenje i
unapređivanje znanosti i umjetnosti u Zagrebu.#L#
Riječ je o djelu akademika Nikole Batušića "Starija kajkavska
drama", objavljenomu u Disputovoj biblioteci "Četvrti zid". Osim
toga, predstavljene su i knjige Jakoba Lovrenčića "Adolf iliti
kakvi su ljudi" koju je za tisak priredio, tekst transkribirao,
rječnik sastavio i pogovor napisao Alojz Jembrih te drami
teatrologa i dramskoga pisac Borisa Senkera (Borisza Szenkera)
"Pinta Nova illiti Titus Grabantzias diak kak szluga dveh zvuzlaneh
szvatov", koje su objavljene u Maloj biblioteci Verzuš spomenutoga
nakladnika.
Za akademika Mirka Tomasovića koji je govorio o Batušićevu djelu
"Starija kajkavska drama" posebno je dragocjena knjiga, jer je
učvrstila spoznaju da starija kajkavska drama ima nedvojbeno
nadnarječno značenje.
Tomasović smatra da se, zahvaljujući Batušićevoj knjizi, kajkavska
drama i europski pozicionira. Što se pak tiče metodološke ocjene,
Tomasović je rekao da Batušić u knjizi nije ništa zanemario već je
napisao studiozan monografski rad i stručno besprijekoran.
Batušićeva knjiga, napomenuo je Tomasović, važan je prinos
povijesti hrvatskoga klasicizma i djelo koje svakako zaslužuje i
javno priznanje.
Predstavljajući knjigu Jakoba Lovrenčića, koju je priredio Alojz
Jembrih, profesorica Dunja Fališevac, podsjetivši da je Lovrenčić
živio i radio u vrijeme biskupovanja Maksimilijana Vrhovca, rekla
je da ta knjiga nije originalno djelo, već tematski slijedi niz
njemačkoga književnika Karla von Eckartshausena koji je zagovarao
antiracionalistički stav.
Fališevac je istaknula da je to Lovrenčićevo djelo neprijeporan
znak prisutnosti sentimentalizma u hrvatskoj književnosti -
književnoga smjera koji 80-ih godina 17. st. dolazi iz Engleske.
Književni kritičar Denis Peričić predstavio je dramu Borisa
Senkera "Pinta Nova", rekavši da je taj vrhunski teatrolog i
dramski pisac ključ za razumijevanje svoje drame dao već i načinom
na koji se potpisao kao Borisz Szenker u kladu sa starom kajkavskom
grafijom. Radnja Senkerove drame smještena je u Varaždin u vrijeme
prije velikoga požara koji je bio prijestolnica kajkavske
književnosti prije no što je 1776. veliki požar zadesio taj grad.
Senkerova knjiga, zaključio je Peričić, reafirmira kajkavsku
književnost na nivou suvremene hrvatske književne produkcije.
(Hina) ip mc