ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatska narodna banka objavila je danas prvi dio izvješća o gubicima u poslovanju Riječke banke u kojem je obrađeno razdoblje od 1997. do sredine 2000. godine, za koje je utvrđeno da su iz transakcija
Odjela deviznog tržišta Riječke banke nastali gubici od 33,9 milijuna američkih dolara, što je trećina od ukupnog gubitka od 99 milijuna dolara.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatska narodna banka objavila je
danas prvi dio izvješća o gubicima u poslovanju Riječke banke u
kojem je obrađeno razdoblje od 1997. do sredine 2000. godine, za
koje je utvrđeno da su iz transakcija Odjela deviznog tržišta
Riječke banke nastali gubici od 33,9 milijuna američkih dolara, što
je trećina od ukupnog gubitka od 99 milijuna dolara.#L#
U izvješću je rekonstruiran način nastanka gubitaka, njihovog
knjiženja i načini njihovog namjernog prikrivanja u knjigama
Riječke banke, a, do sada, nije utvrđeno da su novci završili u
nečijem privatnom džepu.
Kompletno izvješće o izravnom nadzoru nad poslovanjem Riječke
banke za cijelo razdoblje od 1998. do veljače 2002. godine iz HNB-a
najavljuju do kraja godine.
Iz hrvatske središnje banke pritom napominju da su se za
objavljivanje prvog dijela izvješća o svim nalazima nadzora
odlučili radi objektivnog informiranja javnosti i obrane digniteta
HNB-a, s obzirom na različite interpretacije i špekulacije pa i
pokušaje prevaljivanja odgovornosti za "slučaj Riječke banke".
U HNB-u kažu da im (iz državnog odvjetništva) nikada nije bilo
rečeno da bi nalazi nadzora iz nadležnosti središnje banke trebali
biti podloga za pokretanje optužnica u slučaju Riječke banke, ali
drže da je neosporno da bi njihovo izvješće moglo biti od pomoći
državnom odvjetništvu. Stoga će izvješće biti upućeno i državnom
odvjetništvu, koje je dobilo i prethodne nalaze.
Stručnjaci HNB-a utvrdili su da su za namjerno prikrivanje gubitaka
ostvarenih u deviznim transakcijama Riječke banke korištene metode
- knjiženja fiktivnih depozita u korist banke, zatvaranje
otvorenih deviznih arbitraža otvaranjem novih, kašnjenje u plaćaju
otvorenih arbitraža, neovlašteno uzimanje deviznih depozita te
knjiženje s krivom valutacijom.
Ti su gubici nastali uglavnom trgovanjem rizičnijim načinima
deviznih arbitraža - kupnje i prodaje valuta sa špekulativnim
očekivanjima ostvarivanja dobitka na tečajnoj razlici, pri čemu
pogrešne procjene donose gubitak. Pritom se, u ugovorima koje je s
pojedinim inozemnim bankama potpisao predsjednik Uprave Riječke
banke nije vodilo računa o utvrđenim limitima u takvom poslovanju,
što je omogućavalo glavnom dileru Riječke banke trgovanje daleko
većim iznosima od dozvoljenih. Tako je bilo i arbitraža i do 100
milijuna USD.
Utvrđeni obrazac koji je korišten pri nastanku i prikrivanju
gubitaka do sredine 2000, nastavlja se i u kasnijem razdoblju, s tim
da se uvećava broj transakcija kao i iznosi sredstava s kojima se
operiralo.
(Hina) ds