BBC 1. X. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 1. X. 2002. Tisak Naslovnim stranicama današnjeg britanskog tiska prevladavaju izvješća s konferencije laburista i raskola premijera Blaira i njegove stranke, dok se na vanjskoopolitičkim stranicama najviše piše o pregovorima o odlasku međunarodnih inspektora za naoružanje u Irak koji se održavaju u Beču. Od tema s područja bivše Jugoslavije svi listovi prenose rezultate izbora u Srbiji. The Independent u uredničkom komentaru zaključuje da je prvi krug izbora u Srbiji pokazao dva uspjeha i jedno upozorenje. Prvi uspjeh je što su se izbori uopće održali i što su, prema procjeni međunarodnih promatrača, bili u skladu s međunarodnim standardima. Drugi je što su oba kandidata koja su prošla u drugi krug - Koštunica i Labus - demokrati. Upozorenje dolazi od neočekivanog uspjeha Vojislava Šešelja. Ono što bi Koštuničina pobjeda donijela je, prema ocjeni lista, mogućnost sukoba Koštunice koji traži da se Srbija ne pokorava zahtjevima Zapada i Đinđića koji je naklonjen Zapadu. To istodobno znači da će bitka za gospodarske reforme u Srbiji više rasplamsati nego što će donijeti ploda, kao i da nacionalistički osjećaji na koje je svojedobno računao Slobodan Milošević još uvijek postoje u Srbiji. Iako je Milošević svrgnut s vlasti, Srbija se još nije oslobodila snaga iz kojih je on crpio svoju moć. The Daily Telegraph ocjenjuje da će predsjednik Koštunica koji najvjerojatnije pobjeđuje u drugom krugu izbora najaviti nove parlamentarne izbore čim stupi na novu dužnost, čime će poremetiti odnos snaga u zemlji. U Srbiji trenutno prevlast ima premijer Đinđić, a izbori u načelu predstavljaju sučeljavanje Koštunice i Đinđićevog tabora. Ono što će Labus i Đinđić najvjerojatnije učiniti da spriječe Koštuničinu pobjedu u drugom krugu je ohrabriti birače da ne izađu na izbore kako bi manje od 50 posto građana glasalo i čime bi se izbori proglasili nevažećima. The Times piše da bi svaki dogovor međunarodnih inspektora za naoružanje i Bagdada o povratku inspektora u Irak bio loša vijest za London i Washington. Tada bi zahtjevi tih vlada da UN odobri novu rezoluciju kojom bi se dobila dozvolu za napad na Irak postali složeniji. Svaki dogovor postignut u Beču također će ojačati poziciju Francuske, Rusije i Kine da postavljanje ultimatuma Iraku nije potrebno ako Bagdad dozvoli povratak inspektora, zaključuje list. The Financial Times piše da je ruski predsjednik Putin od svih svjetskih čelnika u najvećoj dvojbi u pogledu Iraka zbog domaćih gospodarskih i međunarodnih političkih interesa. Dok se on s jedne strane sve više okreće Zapadu, ruske kompanije su, s druge strane bile najveći dobitnici od poslovanja s Irakom, pa Rusija može najviše izgubiti destabilizacijom Sadamove vladavine. (BBC)