HR-ICTY-BOBETKO-Politika ICTY OBJAVIO MOLBU ZA PODNOŠENJE INTERLOKUTORNE ŽALBE (2) Hrvatska se u molbi poziva na temeljni institut kaznenog prava - načelo proporcionalnosti. To načelo "uči nas da se mjere prisile u kaznenom postupku
moraju primjenjivati sukcesivno, tj. da nema mjesta primjeni teže procesne mjere dok nije iscrpljena mogućnost primjene lakše mjere", piše u molbi. "Načelo govori o tome da se, uvažavajući temeljno ljudsko pravo na pravedno i pošteno suđenje, prema osumnjičeniku/optuženiku mora primijeniti najblaža mjera osiguranja prisutnosti u postupku kojom je moguće tu prisutnost osigurati". U molbi se navodi da odredbe haških pravila o postupku i dokazima, koje reguliraju izdavanje naloga za uhićenje i predaju nisu po smislu imperativne nego fakultativne. Naime, po njima "sudac MOŽE izdavati" naloge za uhićenje i predaju što znači da sudac to nije obvezan. Iz toga, zaključuje se u molbi, proizlazi da je sudac "prije nego što je izdao nalog za uhićenje, trebao zatražiti od tužiteljice da priloži dokaze koji bi upućivali na nužnost izdavanja naloga za uhićenje". Taj zaključak izvlači se i analogijom iz drugih odredbi haških Pravila po kojima je strana koja traži izdavanje naloga obvezna podnijeti "pismeni zahtjev uz obrazloženje zbog kojeg razloga zahtijeva određeno postupanje suca prema državi na koju bi se nalog trebao primijeniti".
Hrvatska se u molbi poziva na temeljni institut kaznenog prava -
načelo proporcionalnosti. To načelo "uči nas da se mjere prisile u
kaznenom postupku moraju primjenjivati sukcesivno, tj. da nema
mjesta primjeni teže procesne mjere dok nije iscrpljena mogućnost
primjene lakše mjere", piše u molbi.
"Načelo govori o tome da se, uvažavajući temeljno ljudsko pravo na
pravedno i pošteno suđenje, prema osumnjičeniku/optuženiku mora
primijeniti najblaža mjera osiguranja prisutnosti u postupku kojom
je moguće tu prisutnost osigurati".
U molbi se navodi da odredbe haških pravila o postupku i dokazima,
koje reguliraju izdavanje naloga za uhićenje i predaju nisu po
smislu imperativne nego fakultativne.
Naime, po njima "sudac MOŽE izdavati" naloge za uhićenje i predaju
što znači da sudac to nije obvezan. Iz toga, zaključuje se u molbi,
proizlazi da je sudac "prije nego što je izdao nalog za uhićenje,
trebao zatražiti od tužiteljice da priloži dokaze koji bi upućivali
na nužnost izdavanja naloga za uhićenje". Taj zaključak izvlači se
i analogijom iz drugih odredbi haških Pravila po kojima je strana
koja traži izdavanje naloga obvezna podnijeti "pismeni zahtjev uz
obrazloženje zbog kojeg razloga zahtijeva određeno postupanje suca
prema državi na koju bi se nalog trebao primijeniti".
"Tek nakon tako obrazloženog i podnesenog pismenog zahtjeva sudac
može izdati nalog za uhićenje", navodi se u molbi.
U slučaju Bobetka nalog za uhićenje "ne sadrži nikakve argumente
niti obrazloženje koje bi upućivalo na zaključak da je izdavanje
tih naloga bilo nužno za pripremu i vođenje suđenja".
Pri tom u molbi se navodi da tužiteljica nije imala nikakvih
podataka koji bi pokazivali bi li se general Bobetko odazvao jer mu
nikad nije upućen nikakav poziv.
"Nasuprot tomu Ured tužiteljice jednostrano i neutemeljeno
zaključuje da se sudjelovanje u postupku pred MKSJ može osigurati
jedino i isključivo primjenom pritvora protiv optuženika".
Stoga, zaključuje se u molbi, odluka suca nije utemeljena na
pravnim pravilima MKSJ-a, a ujedno je i direktno suprotna načelu
proporcionalnosti.
Sudac, navodi se, nije uopće kontaktirao RH s ciljem osiguranja
suradnje u uhićenju prije izdavanja takva naloga, a nije ni
obrazložio koji je to valjani razlog da državu, koje se to tiče, ne
obavijesti.
U molbi se podsjeća da je Janko Bobetko osoba koja je navršila 83
godine, vrlo je slabog zdravstvenog stanja i pokretljivosti, te ne
izlazi iz kruga svoje kuće u Zagrebu.
"Žalitelj je spreman predočiti žalbenom vijeću svoja najčvršća
jamstva da će Janko Bobetko, u sklopu rečenih mogućnosti,
sudjelovati u budućem postupku. Sukladno rečenom, žalitelj tvrdi
da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti koji prema praksi
MKSJ moraju biti ispunjeni prilikom donošenja odluke o privremenom
oslobađanju pritvorenika".
"Prema tome, ukoliko su svi takvi uvjeti ispunjeni, tada doista
nema razloga da se pritvor i uhićenje uopće naređuju", piše u molbi
i ocjenjuje se da je nalog za uhićenje i predaju "pravno
neutemeljen".
S obzirom na zdravstveno stanje generala Bobetka i njegovu stalnu
dostupnost pravosudnim tijelima, u molbi se ocjenjuje da pritvor i
uhićenje nisu potrebni jer se "ista svrha može postići i
neposrednim upućivanjem sudskog poziva uz dana jamstva samog
optuženika i Republike Hrvatske da će optuženik pristupiti
suđenju.
"Svako pritvaranje Janka Bobetka ozbiljno bi narušilo njegovo
zdravlje te bi tako nastupila nepopravljiva šteta u obliku teške
narušenosti zdravlja, možda i smrt samog optuženika".
Uhićenje i pritvor u takvom slučaju ne bi samo bili nezakoniti, nego
i nehumani i suprotni Europskoj konvenciji o ljudskim pravima,
navodi se u molbi.
Podsjećajući da je Haški sud već donosio odluke kojima se
optuženicima omogućava obrana sa slobode, Hrvatska poziva na
promjenu pravne prakse Haškog suda i u prvom pojavljivanju
optuženika pred MKSJ-om tj., da se "optuženiku uputi redovan sudski
poziv da pristupi pred sud i očituje se u pogledu optužnice", a
ukoliko on to odbije da se provede uhićenje i predaja.
Kao pravni interes Hrvatske navodi se da je od nje zatraženo
izvršenje naloga za uhićenjem i izručenjem.
U prilogu je uz zahtjev dostavljena i medicinska dokumentacija koja
sadrži nalaze tri kontrolna pregleda obavljena u rujnu 2002.
godine.
(Hina) ps dh