TORONTO, 1. listopada (Hina/Reuters) - Uporaba biotehnologije za poboljšanje osnovnih prehrambenih i higijenskih uvjeta i proizvodnju jeftinih cjepiva znatno bi više poboljšala globalnu zdravstvenu situaciju nego razvoj
visokotehnoloških načina liječenja, zaključuje 28 vodećih svjetskih znanstvenika.
TORONTO, 1. listopada (Hina/Reuters) - Uporaba biotehnologije za
poboljšanje osnovnih prehrambenih i higijenskih uvjeta i
proizvodnju jeftinih cjepiva znatno bi više poboljšala globalnu
zdravstvenu situaciju nego razvoj visokotehnoloških načina
liječenja, zaključuje 28 vodećih svjetskih znanstvenika. #L#
Dvojica znanstvenika sa sveučilišta Toronto navode 10 prioriteta
primjene biotehnoloških metoda radi poboljšanja zdravlja. Na
popisu se, među ostalim, navode razvoj jeftinih cjepiva,
pročišćavanje pitke vode, genetsko modificiranje hrane radi
povećanja nutritivne vrijednosti.
Ne spominju se, međutim, načini liječenja koji uključuju visoku
tehnologiju, poput umjetnog srca ili transplantacije organa.
Izvješće je odraz mišljenja znanstvenika iz raznih zemalja širom
svijeta (Kanade, Indije, SAD-a, Južne Koreje i Kube) koji se slažu s
time da se mora poboljšati zdravstvena zaštita milijardi
siromašnih ljudi u svijetu.
"Mi želimo poručiti da se vrlo moćnu znanost i tehnologiju može
iskoristiti u borbi protiv bolesti koje odnose milijune ljudskih
života širom svijeta", kaže Abdallah Daar, jedan od autora studije
i direktor Centra za bioetiku pri sveučilištu Toronto.
Studija je objavljena u američkom stručnom časopisu "Nature
Genetics", a poziva na hitno obraćanje pozornosti na razlike u
zdravstvenoj zaštiti između razvijenih zemalja i zemalja u
razvoju, gdje živi više od 5 milijardi stanovništva.
"Devedeset posto svih medicinskih istraživanja usmjereno je na
probleme koji pogađaju samo 10 posto svjetske populacije", rekao je
Peter Singer, autor studije i također direktor Centra za bioetiku.
Autori studije na prvo mjesto stavljaju potrebu za razvojem
tehnologije za dijagnosticiranje infektivnih bolesti, a na drugo
tehnologiju razvoja cjepiva protiv tih bolesti.
Zatim slijede poboljšanje načina isporuke lijekova; tehnologije
čišćenja okoliša; cjepiva koja će omogućiti ženama zaštitu od
spolno prenosivih bolesti; genetski modificirana hrana, npr.
kukuruz i riža povećane hranidbene vrijednosti.
"Uz to, popis razbija mit da biotehnologija ne može osigurati
sredstva za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja", kaže Daar.
"Nadamo se da će ovo ministarstva zdravstva i znanosti širom
svijeta ozbiljno razmotriti ovo izvješće, baš kao i međunarodna
zajednica donatora koja određuje prioritete istraživanja i
financiranja", dodaje Daar.
(Hina) ljv dgk