NJ 30.IX.-DPA-OPASNE KEMIKALIJE UBIJAJU TREĆI SVIJET

NJEMAČKA DPA 30. IX. 2002. Otrovne kemikalije ubijaju u Trećem svijetu "Otrovne kemikalije i sredstva za zaštitu bilja tiho godišnje ubijaju na tisuće ljudi - ponajprije nezaštićene poljoprivrednike i sitne seljake u zemljama u razvitku. Treba dodati i silovite probleme okoliša s dugotrajnim posljedicama. Mnogi su sastojci zbog svoje opasnosti u industrijskim zemljama poput Njemačke odavno zabranjeni. No i dalje se izvoze u Treći svijet. O nadzoru trgovine širom svijeta od ponedjeljka pod pokroviteljstvom UN-ovog programa za okoliš vijeća u Bonnu konferencija s predstavnicima vlada, gospodarstva i udruga za zaštitu okoliša. Prema prosudbama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), širom svijeta u nezgodama dolazi godišnje do oko milijun otrovanja samo sredstvima za zaštitu bilja i za uklanjanje nametnika. U oko 20 tisuća slučajeva, uglavnom u zemljama u razvitku, ta su otrovanja završila smrću. U trgovini, skladištenju, primjeni i uklanjanju otpada često nedostaju znanja i stručne mjere zaštite, uobičajene u industrijskim zemljama. Posljedice su vrtoglavice, proljevi, smetnje vida, teškoće u disanju i smrt. Često se u prošlosti s opasnim tvarima postupalo naivno, rekao je direktor UN-ovog programa za okoliš (UNEP), Klaus Toepfer. Kod ubrzanog širenja kemikalija i pesticida po cijeloj zemaljskoj kugli, politika nije mogla držati korak. Zakonske odredbe i nadzori zaostaju poglavito u zemljama u razvitku i zemljama na pragu. Prema podacima UN-a za sada je u svijetu na tržištu oko 70 tisuća raznih kemikalija. Svake godine stiže oko 1500 novih tvari. Njihov nadzor i primjena za mnoge su vlade velik izazov. Ponajprije bi zemljama u razvitku pri tomu trebao pomoći Rotterdamski sporazum (PIC konvencija/PIC = Prior Informed Consent) iz 1998. Po njemu određene kemikalije kao i vrlo opasna sredstva za zaštitu bilja i uklanjanje nametnika treba izvoziti u druge zemlje samo ako su zemlje primatelji obaviještene o njihovoj opasnosti i ako pristanu na uvoz. Za sada je na popisu za nadzor 26 sredstava za zaštitu bilja i pet industrijskih kemikalija. Među njima su pesticidi aldrin, DDT i pentaklofenol kao i poliklorirani bifenil (PCB), koji su u EU zabranjeni. Sada bi im trebalo dodati i monokrotofos koji se ponajprije primjenjuje u Aziji za uklanjanje kukaca na pamuku, riži, kukuruzu i drugim industrijskim biljkama. Industrija zaštite bilja već je zatražila da se kriteriji za prihvaćanje novih tvari 'ne razvodnjavaju'. Sporazum ne predviđa zabranu proizvodnje, nego samo nadzor trgovine. Neizravno bi to trebalo djelovati na proizvođače i trgovce da na tržište donose manje opasne nadomjesne tvari. Globalna zabrana tih tvari za sada navodno nije moguća jer su u državama s drukčijim klimatskim uvjetima i drukčijim biljnim spektrom neizbježne za borbu protiv štetočina i bolesti poput malarije, a jednako vrijednih nadomjesnih tvari nema dovoljno na raspolaganju. Nezgodno je kod konvencije što još nije stupila na snagu i što se za sada poštuje samo dragovoljno. Ratficirale su je samo 33 države. No potrebno je 50 država", izvješćuje Edgar Bauer.