DW 28. IX. TISAK

DEUTSCHE WELLE - DW 28. IX. 2002. Tisak Neue Zuercher Zeitung donosi raščlambu o aktualnom stanju u Hrvatskoj. Autor članka prenosi ozračje jučerašnje rasprave u saboru i stajalište Hrvatske vlade o optužnici Međunarodnog suda za ratne zločince u Haagu protiv umirovljenog stožernog generala Janka Bobetka. Ono što je glavni prigovor jest da optužnica ne precizira da je operacija protiv srpskih snaga u području Medačkoga džepa 1993. godine u stvarnosti bila akcija protiv terorista koji su protupravno s hrvatskoga teritorija redovito pucali na Gospić. Granić se posebno ne slaže s formulacijom optužnice prema kojoj je hrvatska operacija za cilj imala etničko čišćenje. List zatim ističe da se u srijedu navečer građanima obratio predsjednik Mesić koji je decidirano podsjetio na obvezu Hrvatske da bezuvjetno surađuje s Haagom i odlučno se suprotstavio 'svim ekstremistima' koji optužnicu protiv Bobetka pokušavaju prikazati kao napad na temelje hrvatske države: 'To što se predsjednik s tim jasnim izjavama suprotstavlja načelnom stajalištu većine svojih sunarodnjaka govori u korist njegovoj civilnoj hrabrosti i čini ga jednim od rijetkih državnika u toj regiji. Mesić dalje ustvrđuje kako u slučaju Bobetko zapovjednu odgovornost treba uzeti ozbiljno.(...)Novi huškač Granić Mesiću predbacuje da je svojim nastupom Hrvatskoj minirao međunarodne pregovaračke pozicije. Promatrači izvana međutim govore upravo suprotno i Mesića nazivaju jedinim hrvatskim političarem od ranga i imena koji je u sadašnjoj nacionalističkoj histeriji sačuvao hladnu glavu, drži Neue Zuercher Zeitung. Frankfurter Allgemeine Zeitung otvara novu dimenziju. Na marginama unutarnjopolitičke uzdrmanosti Hrvatske zahtjevom haaškoga suda da se izruči bivši šef glavnoga stožera Bobetko, demanti američkog veleposlanika u Zagrebu mogao bi izazvati pozornost: ne postoji spremnost Sjedinjenih Država da u slučaju Bobetko pomogne Hrvatskoj protiv ovog haaškog suda ako Hrvatska ne bude podržala američko stajalište protiv drugog haaškog suda, općeg međunarodnog kaznenog suda kojeg SAD odbija. Zaključuje li se iz demantija da stvarne težnje počivaju u tom smjeru? Washington se ionako trudi nagovoriti manje države na uzajamni sporazum o imunitetu i neizručivanju Međunarodnom kaznenom sudu, s uspjehom u pojedinim slučajevima, primjerice kod Rumunjske. Jesu li hrvatske snage nanjušile trgovinu, možda i ne baš bez nekog poticaja? Sada je potvrđen čudan američki stav da ta dva suda koja bi, kako se laicima čini, trebala služiti istim ciljevima zaslužuju sasvim drukčiji tretman. Sueddeutsche Zeitung donosi analizu odnosa snaga i politike glavnih političkih tabora podijeljenih između sadašnjeg jugoslavenskog predsjednika sa željom da postane srbijanski - Vojislava Koštunice, i Zorana Đinđića, srbijanskog premijera koji u utrku za republičkog predsjednika šalje Miroljuba Labusa. Nepopularni Đindić sam kao kandidat ne bi imao nikakve šanse - Koštunicu izaziva neizravno u liku kandidata Labusa (...) koji bi mogao Koštunici osporiti pobjedu. Vjerojatno će se između dvojice kandidata morati odlučivati za dva tjedna ako nijedan od ukupno 11 kandidata sutra ne prijeđe prag od pedeset posto. Ali prema anketama u drugom bi krugu Koštunica mogao imati više izgleda za pobjedu. Za Koštunicu je izbor izričito referendum o Đinđićevoj vladi, a u slučaju pobjede najavio je 'konfrontaciju umjesto kohabitacije' između srbijanskog predsjednika i srbijanskog premijera. U predizbornoj je kampanji Koštunica polemizirao protiv Đinđićeve 'mafijaške države'. On će se, kako je rekao, pobrinuti za red i poredak u Srbiji. U balkanskoj 'Kolumbiji' Đinđićevi ljudi pune džepove rasprodajom državnih poduzeća kriminalcima - navodi Sueddeutsche Zeitung. (DW)