BBC 16. IX. POLITIKA U PRAVOSUĐU?

BRITANSKI RADIO - BBC 16. IX. 2002. Optuženici za teške zločine na slobodi zbog sporog sudstva. Prilog Maroja Mihovilovića iz Zagreba. Sporo pravosuđe dovelo je hrvatske vlasti pred novi neugodan problem da mora puštati iz zatvora optuženike za vrlo teška kaznena djela samo zato što im procesi nisu gotovi prije nego što je istekao zakonski rok od dvije godine koliko smiju ostati u pritvoru. Riječki sud morao je prošli tjedan iz zatvora pustiti dvojicu glavnih optuženika na suđenju tzv. gospićkoj skupini, Tihomira Oreškovića i Ivana Rožića, jer su prošle dvije godine od njihova uhićenja, a suđenje im još nije završeno. Pravosudni organi su stoga smjesta podignuli novu optužnicu protiv Rožića kako bi ga zbog nekih drugih krivičnih djela ponovno strpali u zatvor, no Orešković je sada na slobodi. Vrlo će se vjerojatno dogoditi da će se i optuženici na suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji, koje upravo traje u posebnoj dvorani zagrebačkog zatvora Remetinec, također uskoro naći na slobodi jer je sasvim izvjesno da ni suđenje njima neće biti dovršeno do isteka zakonskog roka od dvije godine koliko je prošlo od njihova poznatog spektakularnog uhićenja. Navodno će tek ovog tjedna glavni sudac tog procesa dovršiti ispitivanje svjedoka, a potom slijede obrane optuženika te vjerojatno pozivanje novih svjedoka, što će sve sigurno još produljiti postupak za nekoliko mjeseci. To je razlog zbog kojega se u pravosudnim krugovima već razmišlja da se u saboru donesu neke izmjene zakona kako bi se to u budućnosti izbjeglo. Čuju se prijedlozi da se još jedanput produlji zakonski rok koliko se optuženika može držati u pritvoru, no to već nailazi na kritike u javnosti jer se time krši jedno od osnovnih prava građana na brzo suđenje. Mnogo je više onih koji zagovaraju promjene u zakonu o krivičnom postupku kojima bi se ubrzala sudska procedura, ali i to nailazi na kritike iz istih krugova onih koji se zalažu za zaštitu građanskih prava. Oni drže da bi se tim izmjenama zakona o krivičnom postupku u prvom redu smanjivala prava optuženika da u pojedinim etapama procesa iznose proceduralne primjedbe i tako štite svoje interese. Poznavatelji prilika u pravosuđu tvrde da bi se sve to moglo ispraviti samo širokom reformom pravosuđa. Njome bi se ? s jedne strane ? trebala povećati učinkovitost suđenja u tehničkom smislu, ali istodobno bi se kadrovski obnovilo pravosuđe kako bi nakon nekog vremena u pravosuđu ipak počeli prevladavati djelotvorni stručni ljudi koji nisu postavljeni po političkim, nego profesionalnim kriterijima. (BBC)