SARAJEVO, 28. rujna (Hina) - U okviru Trećih europskih književnih susreta, koji se održavaju u Sarajevu uz sudjelovanje velikog broja eminentnih pisaca i književnih kritičara, u petak je navečer predstavljena novija produkcija mladih
književnih stvaralaca s područja bivše Jugoslavije među kojima i hrvatskog pisca Dalibora Šimprage.
SARAJEVO, 28. rujna (Hina) - U okviru Trećih europskih književnih
susreta, koji se održavaju u Sarajevu uz sudjelovanje velikog broja
eminentnih pisaca i književnih kritičara, u petak je navečer
predstavljena novija produkcija mladih književnih stvaralaca s
područja bivše Jugoslavije među kojima i hrvatskog pisca Dalibora
Šimprage.#L#
Zagrebački nakladnik Nenad Popović, vlasnik izdavačke kuće
"Durieux", kazao je ovom prigodom kako Šimpraga predstavlja
iznimno vrijednu pojavu u suvremenoj hvatskoj književnosti.
Na tragu u Hrvatskoj nedovoljno afirmirane "asfaltne proze"
Šimpraga, po ocjeni Popovića, na vjeran i zanimljiv način
predstavlja urbanu kulturu suvremenog Zagreba.
Predstavljanje mladih književnika iz regije privuklo je veliku
pozornost sarajevske publike unatoč činjenici kako su se našli "u
konkurenciji" s takvim književnim veličinama kakve su Jorge
Semprun, Tahar Ben Jelloun ili Bernard-Henri Levy.
Na iznimno zanimljivoj središnjoj debati sarajevskih književnih
susreta, Semprun, Levy te Peter Schneider i Jean-Francios Beniott
uz moderatora Gillesa Hertzoga ponudili su svoja razmišljanja o
Europi i njenoj ideji nakon tragedije Sarajeva.
Još jednom potvrdilo se kako veliki pisci imaju veoma bliska
stajališta o tome što bi valjalo učiniti kako bi Europa današnjice i
budućnosti postala istinski dom za sve koji u njoj žive.
Protivno stajalištima koja idealiziraju ujedinjenu Europu kao neku
vsrtu beskonflitnog društva, Semprun je tako istaknuo kako sukobe
ne treba izbjegavati jer njihovo potiskivanje demokraciju može
samo povesti u diktaturu.
Riječ je, naravno, o sukobima koji se vode kako bi se oplemenila
nutrina ujedinjene Europe i udahnuo joj se istinski humani
karakter.
Krajnja dvojba svodi se na to treba li njegovati tolerantni
multikulturalizam ili pak netolerantni integrizam temeljen na
golom materijalnom interesu.
"Europski identitet ne mogu činiti samo zajedničke carine i
porezi", upozorava Semprun.
Bernard-Henri Levy drži kako je Europi upravo danas potrebna neka
vrsta "državnog udara" koji bi kroz promicanje zajedničkih
kulturnih i duhovnih vrijednosti pomogao da se odgovori na
trenutačne izazove.
Ti se izazovi, po Levyju sastoje u očevidnom porastu nacionalizma u
Europi, stanjem u kojemu se nalazi europski građanski duh te,
konačno, nezadovoljstvu statusom kojega ima islam u Europi.
Primjer opsade Sarajeva u kojemu Europa nije znala ili mogla
reagirati najbolje pokazuje kakve je sve kušnje čekaju a da ona na
njih nema pripremljene odgovore, zaključak je iza kojega stoje
znameniti pisci.
(Hina) rm nab