STADT SCHLAINING, 6. rujna (Hina) - Jugoistok Europe nije definitivno pacifizirano i stabilizirano područje i opasno bi ga takvog bilo uklopiti u Europsku uniju, ali još opasnije ostaviti izvan njezinih okvira, rekao je hrvatski
predsjednik Stipe Mesić na Okruglom stolu pod nazivom "Jugoistočna Europa i europske integracije: u kojem smjeru ide Europa", organiziranog u petak u austrijskom dvorcu Schlaining.
STADT SCHLAINING, 6. rujna (Hina) - Jugoistok Europe nije
definitivno pacifizirano i stabilizirano područje i opasno bi ga
takvog bilo uklopiti u Europsku uniju, ali još opasnije ostaviti
izvan njezinih okvira, rekao je hrvatski predsjednik Stipe Mesić na
Okruglom stolu pod nazivom "Jugoistočna Europa i europske
integracije: u kojem smjeru ide Europa", organiziranog u petak u
austrijskom dvorcu Schlaining.#L#
Prihvaćanje europskih standarda, razrješavanje postojećih
problema u međusobnim odnosima i suradnja u regiji tri su zadaće
koje zemlje jugoistočne Europe moraju ispuniti u procesu uspostave
trajnog mira i stabilnosti u području, rekao je hrvatski
predsjednik.
Međunarodna zajednica i EU u tome mogu i moraju odigrati svoju
ulogu, ne smije se dopustiti stvaranje nove "željezne zavjese
između razvijenih europskih zemalja i zemalja u tranziciji", rekao
je hrvatski predsjednik.
Jugoistok Europe ostat će upamćen kao posljednja ratna zona 20.
stoljeća, kao područje u kojem su agresor i žrtva često mijenjali
uloge, kao područje u kojem se otvoreno koketiralo s ideologijom
koja je trebala ugasnuti s padom nacizma i fašizma i kao područje u
kojem su sve sukobljene strane tolerirale zasade koje nemaju veze s
demokracijom, vladavinom prava i poštivanjem ljudskih prava, rekao
je Mesić.
Za Hrvatsku je perspektiva pristupa EU otvorena nakon izbora 3.
siječnja 2000., a za SRJ odlaskom bivšeg jugoslavenskog
predsjednika Slobodna Miloševića u Den Haag, rekao je hrvatski
predsjednik. Za Hrvatsku kojoj je EU i želja i sudbina, predstoji da
sama dokaže svoju zrelost i ispuni kriterije za pristup Uniji.
"Ujedinjena Europa će razviti elemente i instrumente zajednišva,
bez brisanja nacija i država i definirati svoj novi identitet
zasnovan ne na nasilnoj unifikaciji, nego na bogatstvu
različitosti, te svoje granice učiniti prolaznima, a nacionalne
manjine pretvoriti od elementa razdora u mostove spajanja. U toj i
takvoj Europi zemlje njezina jugoistoka će bez sumnje naći i znati
izboriti mjesto koje im pripada", zaključio je Mesić.
Osim hrvatskog predsjedika na Okruglom stolu sudjeluju i bivši
predsjednik finske Martti Ahtisaari, jugoslavenski ministar
vanjskih poslova Goran Svilanović i predsjednik austrijskog
parlamenta Heinz Fischer.
Ahtisaari je u svom izlaganju priznao napredak zemlja jugoistočne
Europe u demokratizaciji i procesu reforme, naglasivši da je to
područje potrebno integrirati u EU, ali je i dodao da proces
ispunjenja preostalih obveza neće biti nimalo lak.
Svilanović je kazao da u njegovoj zemlji sada vlada demokracija
odana miru i euroatlantskim integracijama ali i priznao da se radi o
krhkoj demokraciji. Naglasio je da smatra da na Balkanu postoji još
pet kriznih točaka: odnosi Podgorice i Beograda, pitanje Kosova,
nestabilnost u Makedoniji, integracije BiH i stanje u Albaniji.
(Hina) dj maš