ŠV 26. IX. NZZ DEL PONTE: SLJEDEĆI TJEDAN DOLAZI MI MESIĆ

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 26. IX. 2002. Carla Del Ponte: "Probleme mi zadaju unakrsna ispitivanja" "U četvrtak će pred sudom UN u Den Haagu pretresanjem optužnica vezanih za Hrvatsku i Bosnu biti nastavljeno suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću. U interviewu za list glavna tužiteljica Carla Del Ponte govorio o dosadašnjem tijeku suđenja i o najnovijim problemima u odnosima sa Zagrebom. Pitanja je postavljao naš dopisnik iz zemalja Beneluxa Rene Vautravers. - 14. rujna 2003. ističe Vaš četverogodišnji mandat glavne tužiteljice. Hoćete li se kandidirati za drugi mandat? = Do tog datuma još neće biti dovršeno suđenje Miloševiću. Zato želim da me Vijeće sigurnosti UN ponovno izabere na tu dužnost. - Kako surađujete s Beogradom? = Otkada je Beograd prilagodio svoje zakonodavstvo, ipak smo postigli neke pozitivne pomake. Jugoslavija je osnovala i odbor za suradnju s haaškim sudom. Ta instanca odlučuje hoće li naši upiti biti prihvaćeni. U načelu je sada moguća potpuna suradnja. U stvarnosti imamo više neriješenih problema. Važan svjedok koji je bio pozvan u Den Haag u vezi s točkom optužnice koja se bavila Kosovom želio je biti siguran da nakon povratka u Beograd neće biti uhićen zbog kršenja zakona o državnoj tajni. Tek prošlog tjedna odobren je i nastup nekih svjedoka koji će još svjedočiti o točki optužnice vezanoj za Kosovo. - Je li riječ o bivšem jugoslavenskom predsjedniku Liliću? = Da, riječ je o Liliću. On će sada moći svjedočiti pred sudom u nastavku suđenja Slobodanu Miloševiću. - Kako stoje stvari s otvaranjem arhiva? = Neki su nam dokumenti obećani a na drugima moramo i dalje inzistirati. To je vječno natezanje ali nadam se da će međunarodna zajednica poduprijeti naša nastojanja da ostvarimo potpunu suradnju s Beogradom. Jugoslavija se želi približiti EU a želi sudjelovati i u NATO-vu proglramu 'Partnerstvo za mir'. - A suradnja sa Zagrebom? = Do prije nekoliko dana stalno sam govorila da ne postoje posebni problemi u suradnji sa Zagrebom - uz iznimku bivšeg generala Gotovine čije smo uhićenje naložili. No, od objave optužnice protiv bivšeg načelnika glavnog stožera hrvatske vojske Bobetka suočavamo se s problemom. U Hrvatskoj je Bobetko junak. - Hrvatska vlada odbija izručenje i zaprijetila je da će spor rješavati pred Međunarodnim sudom u Den Haagu. Je li taj sud uopće nadležan za navedeni slučaj? = Ne. očituje li se Zagreb protiv optužnice, Hrvatska će morati uložiti prigovor UN-ovom haaškom sudu za ratne zločince. To ne bi bio prvi takav slučaj ali ne mijenja bitno okolnost da Hrvatska mora uhititi Bobetka i izručiti ga u Den Haag. - Nije li taj slučaj još jedan dokaz da Zagreb i Beograd još uvijek baš i nisu pretjerano spremni suočiti se s prošlošću? = Nadam se da nije tako. Jako je važno da kriminalne činjenice budu razmotrene pred sudom. No, vrlo vjerojatno trebat ćemo više vremena no što smo misili prilikom formiranja suda. Važno je da možemo nastaviti s radom. To je važno za pomirenje, za demokraciju u tim zemljama. - Amerikanci su jasno dali do znanja da UN-ov sud neće moći raditi vječno te da će morati završiti s radom do 2008. Kako ćete objasniti Vijeću sigurnosti UN da Vam treba više vremena? = Izradili smo strategiju. Ovih dana ponovno ćemo analizirati program kako bismo osigurali dodatnu redukciju slučajeva. Krajem listopada izvijestit ću o tome Vijeće sigurnosti UN. Naše istrage moraju biti dokončane do 2004. g. Zbog toga mnogi osumnjičenici ili krivci neće morati odgovarati pred sudom UN. U slučaju Bosne i Hercegovine, gdje imamo najviše slučajeva osumnjičenika nižeg i srednjeg ranga, pokušavamo postići suradnju kako bi se za te osobe pobrinule vlasti te zemlje. To vrijedi i za Zagreb i za Beograd. - Ranije ste izjavljivali da sudovi u Srbiji nisu sposobni kazneno goniti ratne zločine. = To još uvijek vrijedi za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. U Hrvatskoj su pak u međuvremenu pokrenuti procesi u kojima su ratni zločinci pozvani na odgovornost. No, i tu će se javiti problemi. Pomirenje će biti moguće samo ako u više zemalja pravosudne vlasti omoguće poštena suđenja. - Dijelite li mišljenje kolege Mihajla Vladimirova da je već sada podastrto dovoljno dokaza za presudu o krivnji Slobodana Miloševića? = Ne. U vezi s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom postoje i druga kaznena djela za koja Milošević snosi odgovornost. Kosovo je zapravo bilo završna etapa. Presuda o krivnji nije jedini cilj. Valja također razjasniti zbivanja za vanjski svijet i za žrtve. - Jeste li uspjeli dokazati da Milošević snosi izravnu odgovornost za strahote? = Rado bih odgovorila potvrdno. Mogu to učiniti samo u sudnici. Odgovorit ćemo na to pitanje do svibnja 2003. - Je li Vas zatekao način na koji Milošević unakrsno ispituje svjedoke? = Ne. Naravno, više bih voljela da ne ispituje unakrsno svjedoke budući da ne priznaje sud. Inače, dosada je po statističkim podacima unakrsno ispitivao svjedoke ukupno 159 sati. Osim toga, oslanja se na tim koji ga zapravo neslužbeno brani. Da je izabrao službenog branitelja, ne bi mogao sam govoriti u sudnici. Uvijek je važno da naši optuženici budu dobro branjeni - bilo službeno u sudnici, bilo neslužbeno iza zatvorenih vrata. Ta nam okolnost tek malo otežava suradnju budući da Milošević s nama ne razgovara. No, ni mi ne razgovaramo s neslužbenim braniteljima. - Koji su svjedoci bili najvažniji u pretresanju dijela optužnice vezanog za Kosovo? = Morali smo jako reducirati popis svjedoka i zato su svi svjedoci važni. Ne bi trebalo zaboraviti da prvo moramo dokazati da su kaznena djela uopće počinjena. Spomenuti su svjedoci žrtve koje su vidjele kaznena djela. Time smo, naravno, još jako daleko od dokazivanja takozvane kriminalne odgovornosti visokih časnika i političara. U toj će fazi riječ preuzeti insideri i specijalisti kao i predstavnici međunarodne zajednice, koji su bili nazočni na licu mjesta. Svatko od njih mora podastrti svoj komadić slagalice. - Za razliku od Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Milošević snosi u slučaju Kosova izravnu političku odgovornost. Jeste li to uspjeli dokazati? = Naravno da ti visoko rangirani političari nisu vlastitim rukama počinili kriminalna djela. Etnička su čišćenja provedena namjerno te je utemeljen zaključak da je izdana i odgovarajuća zapovijed. U slučaju Kosova to smo dijelom već dokazali. No, moramo to učiniti još i u druge dvije optužnice. - Ali dosada nije podastrt nijedan dokument koji bi mogao rezultirati presudom o krivnji. = Pričekajmo. Ne možemo odgovarati na takva pitanja nakon završetka trećine suđenja. - Hoće li Richard Holbrooke, bivši američki veleposlanik pri UN, moći skicirati cjelovitu sliku zbivanja u slučaju nastupa pred haaškim sudom? = Mogu potvrditi da će sljedećeg tjedna u Den Haag doputovati hrvatski predsjednik Mesić, koji će moći opisati velik dio zbivanja. - Nadate li se još da bi u ulozi svjedoka mogli nastupiti i bivši visoko rangirati američki političari poput Holbrookea? = Naravno. Prevalili smo tek trećinu suđenja. - Hoćete li Vi pozvati Holbrookea da svjedoči ili će to učiniti Milošević? = Definitivna odluka još nije donesena. Nalazimo se u škripcu s vremenom pa ćemo možda morati odustati od Holbrookea. - Odustat ćete zato što Amerikanci ne žele uspostaviti presedan s obzirom na kritiku na račun Međunarodnog kaznenog suda? = Ne. Ne. To nema apsolutno nikakve veze s Međunarodnim kaznenim sudom. Ne zaboravite da su naši suci ovlašteni pozivati svjedoke. - Stalo Vam je do žrtava. No, zbog vremenskog rasporeda koji određuju suci, svjedoci/žrtve ne uspijevaju pred sudom ispričati svoje priče. Zar Vam ta okolnost ne predtavlja problem? = Predstavlja. To je možda jedina stvar koja me u ovom suđenju smeta. Razgovarala sam s nekim žrtvama nakon njihova nastupa u ulozi svjedoka. To je bolno i nije lako. - Nisu li Miloševićeva unakrsna ispitivanja zastrašujuća i obeshrabrujuća za svjedoke? Žele li uopće još dolaziti u Den Haag? = Dolaze svi. Jako su hrabri. - Je li utemeljna ocjena da pravni sustav s kojim morate raditi nedovoljno štiti žrtve? = U našem pravnom sustavu svjedok je daleko više zaštićen nego u anglosaksonskom pravom sustavu koji može biti jako težak za svjedoke. No, ima on i svojih dobrih strana. Time je, naime, potkrijepljena vjerodostojnost svjedoka - ako izdrže pritisak. No, problema mi zadaju žrtve kao svjedoci u unakrsnom ispitivanju kakvom smo svjedoci. Ipak, sudac Richard May redovito intervenira u slučaju prekoračenja granica.