RU-NL-YU-RW-SUDOVI-Organizacije/savezi-Sudovi-Vlada RGR 25. IX. o carli del ponte RADIO GLAS RUSIJE - RGR25. IX. 2002.U četvrtak će se u haaškom sudu obnoviti suđenje bivšem predsjedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću. Prije
nekoliko dana glavna tužiteljica suda Carla del Ponte iznijela je svoju sliku stanja. Prilog Petra Iskenderova. Govorljiva gospođa Del Ponte izabrala je za svoja nova izvansudska otkrića katedru sveučilišta u belgijskom gradu Liegeu. Povod je bila svečanost - dodjela doktorata glavnoj tužiteljici haaškog suda. Naravno da bi bilo vrlo neskromno sumnjati u razloge odluke visokog vijeća sveučilišta iz Liegea. Carla del Ponte očigledno ima odgovarajuću teoretsku izobrazbu nužnu za ovaj znanstveni stupanj. Rukovodeće dužnosti na sudovima UN-a za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, prije toga bila je glavna tužiteljica Švicarske - imala je i ima mogućnosti za usavršavanje ne samo u pravu, već i u znanju zemljopisa. I marljiva je, nema što. Dovoljno je da se upozna s dossierima haaškog suda od više svezaka koje su ona i kolege iz ekipe tužiteljstva pripremile. Ali do sada još nije pobijena tvrdnja da je praksa kriterij istine. A u praksi aktivna, čak bi se reklo, grozničava djelatnost Carle del
RADIO GLAS RUSIJE - RGR
25. IX. 2002.
U četvrtak će se u haaškom sudu obnoviti suđenje bivšem
predsjedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću. Prije nekoliko
dana glavna tužiteljica suda Carla del Ponte iznijela je svoju
sliku stanja. Prilog Petra Iskenderova.
Govorljiva gospođa Del Ponte izabrala je za svoja nova izvansudska
otkrića katedru sveučilišta u belgijskom gradu Liegeu. Povod je
bila svečanost - dodjela doktorata glavnoj tužiteljici haaškog
suda.
Naravno da bi bilo vrlo neskromno sumnjati u razloge odluke visokog
vijeća sveučilišta iz Liegea. Carla del Ponte očigledno ima
odgovarajuću teoretsku izobrazbu nužnu za ovaj znanstveni stupanj.
Rukovodeće dužnosti na sudovima UN-a za bivšu Jugoslaviju i Ruandu,
prije toga bila je glavna tužiteljica Švicarske - imala je i ima
mogućnosti za usavršavanje ne samo u pravu, već i u znanju
zemljopisa. I marljiva je, nema što. Dovoljno je da se upozna s
dossierima haaškog suda od više svezaka koje su ona i kolege iz
ekipe tužiteljstva pripremile.
Ali do sada još nije pobijena tvrdnja da je praksa kriterij istine.
A u praksi aktivna, čak bi se reklo, grozničava djelatnost Carle del
Ponte sve više podsjeća na bučnu mašinu koja je u praznom hodu.
Rasprava o kosovskom dossieru Slobodana Miloševića završena
početkom rujna ostavila je na promatrače dvojak utisak. Nije
pomoglo ni hitno angažiranje još jedne svjedokinje, poznate
novinarke radio korporacije BBC-a Jackie Rowland. Po njenom
mišljenju, za ključne točke optužnice vezane uz navodno masovno
strijeljanje kosovskih Albanaca, posebice u zatvoru Dubrava, nužna
su dodatna objašnjenja. Ona je istodobno potvrdila da za vrijeme
izvjestiteljskog rada u Beogradu nju jugoslavenske vlasti nisu
ograničavale u prikupljanju potrebnih informacija, već su joj, na-
protiv, na sve moguće načine pomagale u tome.
Čime može rezultirati rasprava o bosanskom i hrvatskom dossieru
Slobodana Miloševića? I uz izlaganja Carle del Ponte u Liegeu
slijedi da su događaji u BiH-a između 1992. i 1995. godine glavni
kamen spoticanja za haaški sud. Pod velikom pitanjem je, na
primjer, rasprava o slučajima vezanim uz dva ključna aktera. Prema
priopćenju agencije Reuters, bivša predsjednica Republike Srpske
Biljana Plavšić i bivši rukovodilac republičke skupštine Momčilo
Krajišnik trebali su izaći pred haaški sud u studenom. Tužiteljska
strana planirala je njihove iskaze iskoristiti protiv Slobodana
Miloševića.
Međutim sada gospođa Del Ponte tvrdi da će ovaj proces vjerojatno
započeti u siječnju. Kada je riječ o spomenutom međunarodnom
kaznenom sudu za Ruandu, situacija u njemu još je žalosnija za
glavnu tužiteljicu. Nedavno je vlada ove zemlje objavila u Vijeću
sigurnosti UN-a pismo na 11 stranica koje potpisao njen ambasador u
ovoj organizaciji Anastase Gasana. U poslanici su navedene brojne
činjenice nestručnosti i političke angažiranosti Carle del Ponte i
njene ekipe. Recimo da je od 1995. godine od kada je sud osnovan za
njegov rad potrošeno je preko 8 stotina milijuna dolara. U
međuvremenu je održano samo pet procesa protiv devet optuženika.
Ali sama Del Ponte - piše u poslanici - prebacuje svu krivnju na
vladu Ruande koja navodno ne želi surađivati s haaškim sudom.
Istodobno glavna tužiteljica daje lažne, nepravedne i u
međunarodnoj praksi nemoguće izjave.
U ovim uvjetima jasno je da proces protiv Slobodana Miloševića može
biti posljednji adut gospođe Del Ponte. U slučaju neuspjeha sasvim
je moguće da će morati tražiti novi posao. Onda njen doktorat neće
biti suvišan...
(RGR)