NJ 25. IX. DPA: AMERIČKA VLADA VIŠE CIJENI INDUSTRIJU NEGO INTERNET

NJEMAČKA DPA 25. IX. 2002. Američka je vlada bezubi tigar u borbi za sigurnost Interneta "Nakon 11. rujna američka je vlada dočarala mračnu predodžbu o mogućnosti terorističkih napada putem Interneta: teroristi mogu prodrijeti u računala vodoprivrednih poduzeća i otvoriti zaporke brada ili čak preuzeti upravljanje atomskim elektranama i time izazvati katastrofu, tvrdio je Washington. Vlada, industrija i građani moraju udružiti snage u borbi protiv te opasnosti, zahtijevala je Bijela Kuća. Godinu dana kasnije podastrt nacrt plana za poboljšanje sigurnosti Interneta a kritičari smatraju da 'bezubi' prijedlozi ne nude gotovo nikakvu zaštitu od eventualnog napada. Osim toga, u nacrtu o kojem bi se trebalo raspravljati 60 dana, vlada svaljuje teret odgovornosti u prvom redu na pleća privatnih korisnika. Još donedavno stvari su izgledale sasvim drugačije. Primjerice, 'car Interneta' u Bijeloj Kući Richard Clarke, ljutio se u jednom interviewu što gotovo nitko ne štiti privatne koristnike od hackerskih napada. 'Kao korisnik bio bih jako ljut kada bi me moj trgovac PC-ima, moj dobavljač Internet-usluga i proizvođači mog operativnog sustava i mog softwarea ostavili tako ranjivog...', grdio je Clarke. No, u nacrtu plana za poboljšanu zaštitu Interneta od hackera i terorista Clarke je odriješio odgovornosti PC-industriju i velike dobavljače Internet-usluga poput AOL-a, procjenjuju stručnjaci. Dok su prvotni nacrti obvezivali dobavljače Internet-usluga da svojim mušterijama instaliraju takozvani firewall-software radi zaštite njihovih računala, u aktualnom nacrtu istaknuto je još samo da navedeni software mora biti ponuđen mušterijama. 'To je kao da svakog putnika u zrakoplovu zamolite da ponese vlastiti padobran', izjavio je Alan Paller iz instituta za sigurnost Interneta SANS. Općenito gledano, industrija je u Clarkovu planu tek s nekoliko ljubaznih riječi potaknuta da se više angažira oko sigurnosti. Industriji naklonjena Bijela Kuća izbjegavat će nove zakone ili propise kako ne bi ionako uzdrmanim Internet-tvrtkama natovarila nove troškove. Stoga će se plan koji ionako nudi tek malobrojne konkretne prijedloge teško nametnuti u svakodnevnom životu. 'Nema zube', ocjenjuje stručnjak za sigurnost iz Californije Steven Kirschbaum. Bez novih zakona ili prijetnje kaznom nacrt predstavlja tek 'pristojno priopćenje za javnost'. Valja također napomenuti da je bit većine Clarkeovih prijedloga poboljšanje komunikacije između industrije i vlade kako bi u slučaju napada sve strane mogle biti odmah o tome obaviještene. No, stručnjaci tvrde da mnoge tvrtke blokiraju već i takva nastojanja. Oklijevaju s prijavljivanjem hackerskog napada vlastima, strahujući od mogućih tužbi mušterija ili dioničara. Jedan od malobrojnih konkretih prijedloga odnosi se na formiranje centra za napade putem Interneta, koji bi trebao prikpljati sve informacije. No, i u navedenom je prijedlogu puno toga ostalo otvoreno - između ostalog i pitanje hoće li taj centar biti stvaran ili virtualan. Plan je umirio u prvom redu one koji se bave zaštitom podataka. Budući da ne sadrži gotovo nikakve konkretne prijedloge, oni gotovo i ne moraju strahovati. Plan ne predstavlja frontalni napad na građanska prava, ocjenjuje Chris Hoofnagle iz Electronic Privacy Information Center-a. Aktivisti za građanska prava bili su dosada među onima koji su izražavali najveće ograde u vezi sa spomenutim planom. Strahovali su da bi on mogao omogućiti lakše prosljeđivanje osobnih podataka. No, i oni su se usprotivili potezu vlade i lokalnih vlasti ili, primjerice, nekih vodoprivrednih poduzeća, koji su nakon 11. rujna prošle godine iz svojih Web-stranica isključili čitave odlomke i naznake o drugim Web-adresama kako bi mogućim teroristima otežali istraživanje. Aktivisti a građanska prava smatraju da je tim potezom ugroženo pravo građana da budu informirani", prenosi na kraju priloga Thomas Muller.