DEN HAAG, 25. rujna (Hina) - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija
i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj te za genocid u Bosni i Hercegovini.
DEN HAAG, 25. rujna (Hina) - Međunarodni sud za ratne zločine
počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je bivšeg
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine
protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede
ratnog prava i običaja u Hrvatskoj te za genocid u Bosni i
Hercegovini.#L#
Zločini u Hrvatskoj, po haškoj optužnici, počinjeni su provedbom
plana prisilnog izgona većine hrvatskog i drugog nesrpskog
stanovništa s oko trećine teritorija RH tijekom 1991. i 1992. s
ciljem pripajanja tih teritorija novoj državi pod srpskom
dominacijom. Taj plan stvoren je 1. kolovoza 1991., kada je
Milošević bio predsjednik Srbije, i u njegovoj provedbi
sudjelovali su i Borisav Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević,
Blagoje Adžić, Milan Babić, Milan Martić, Goran Hadžić, Jovica
Stanišić, Franko Šimatović, Tomislav Simović, Vojislav Šešelj,
Momir Bulatović, Aleksandar Vasiljević, Radovan Stojičić, Željko
Ražnatović Arkan i drugi.
Miloševića se tereti za progon stanovništva u Hrvatskoj počinjen od
1. kolovoza 1991. do lipnja 1992. koji je uključio "istrebljenje
ili ubijanje stotina Hrvata i drugih nesrba", zatočenje tisuća
hrvatskih i drugih nesrpskih civila unutar Hrvatske i u logorima na
području Crne Gore, Srbije i BiH te za stvaranje nehumanih uvjeta
života za stanovništvo na područjima Hrvatske pod srpskom
kontrolom. Tereti ga se za napade na Vukovar, Dubrovnik i druga
nebranjena hrvatska naselja te njihovo uništavanje i pljačku, kao i
uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika.
Tužiteljstvo drži da je prognano najmanje 170 tisuća Hrvata i
drugih nesrba, uključivši deportaciju u Srbiju barem pet tisuća
stanovnika Iloka, 20.000 iz Vukovara i progon barem 2.500
stanovnika Erduta na druge lokacije u Hrvatskoj.
Među pojedinačnim pokoljima i ubojstvima za koje se Milošević
tereti su i Ovčara, Voćin, Škabrnja, Ćelije, Nadin, Dalj, Lovas,
Erdut i granatiranje Dubrovnika.
Zapovjedna odgovornost Slobodana Miloševića za zločine počinjene u
Hrvatskoj proizlazi iz stvarne kontrole koju je imao nad četiri
člana Predsjedništva bivše Jugoslavije, a time i nad oružanim
snagama pod njihovom kontrolom. Preko agenata KOS-a, MUP-a i SDB-a,
kao i kontrolom financija Milošević je upravljao potezima lokalnih
vođa hrvatskih Srba, lokalnom srpskom policijom i snagama
sigurnosti.
Tužiteljstvo drži i da je od 8. listopada 1991. u Republici
Hrvatskoj postojao međunarodni oružani sukob i djelomična
okupacija.
Optužnica za BiH tereti bivšeg jugoslavenskog predsjednika za
zločine koje su tijekom rata u BiH u razdoblju od 1992. do 1995.
godine počinile srpske snage nad muslimanskim i hrvatskim
stanovništvom.
Uz genocid Milošević je optužen i za zločine protiv čovječnosti,
uključivši progon i istrebljenje, teške povrede Ženevskih
konvencija počinjene u toj državi, te povrede ratnog prava i
običaja.
Miloševića se tereti za sudjelovanje u "zajedničkom zločinačkom
poduhvatu" čiji je cilj "prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba
.. s velikih područja Republike BiH". Taj je cilj proveden tijekom
serije napada srpskih snaga na nesrpsko stanovništvo. Milošević je
svoje zločine ostvario preko JNA, kao i lokalnog vodstva bosanskih
Srba i njihovih snaga, koje je kontrolirao i financirao. Uz
Miloševića u tom poduhvatu sudjelovali su i Radovan Karadžić,
Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, general Ratko Mladić, Borisav
Jović, Branko Kostić, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Milan
Martić, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Radovan Stojčić,
Vojislav Šešelj i Željko Ražnatović.
Miloševića se tereti za genocid nad Muslimanima i Hrvatima na
području Bijeljine, Bosanskog Novog, Bosanskog Šamca, Bratunca,
Brčkog, Doboja, Foče, Sarajeva (Ilijaš), Ključa, Kotor Varoši,
Sarajeva (Novi Grad), Prijedora, Rogatice, Sanskog Mosta,
Srebrenice, Višegrada, Vlasenice i Zvornika.
U optužnici se navodi da su tijekom zauzimanja teritorija u BiH
tisuće bosanskih Muslimana i Hrvata ubijene a tisuće drugih
zatočene u preko 50 logora u nehumanim uvjetima. Mnogo više
prisilno je premješteno i deportirano iz svojih domova. Ukupni broj
osoba koje su izgnane ili zatočene tijekom toga razdoblja
procjenjuje se na više od 250 tisuća ljudi.
Optužnicom se Miloševića tereti za pogubljenje nekoliko tisuća
muslimanskih muškaraca i dječaka nakon pada Srebrenice u srpnju
1995. godine.
U optužnici se navodi i da je kontrolirao i manipulirao javnost uz
pomoć državnih medija preko kojih je širio poruke straha i mržnje.
(Hina) ps rt