ZAGREB, 23. rujna (Hina) - LEGSI indeks stabilnosti, kojim se mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji, njihov potencijal i otpornost na unutarnje krize, za Hrvatsku je za rujan pao za jedan bod u odnosu na kolovoz i iznosi
56.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - LEGSI indeks stabilnosti, kojim se mjeri
političku stabilnost zemalja u tranziciji, njihov potencijal i
otpornost na unutarnje krize, za Hrvatsku je za rujan pao za jedan
bod u odnosu na kolovoz i iznosi 56.#L#
Glavni razlog pada indeksa je granični spor sa Republikom
Slovenijom oko Piranskog zaljeva, ocjenjuju analitičari
konzultantske grupacije Euroasia Group i Lehman Brothersa u svom
redovnom mjesečnom izvještaju, koji prenosi Hrvatska udruga
poslodavaca.
Pitanje Piranskog zaljeva, navodi se u izvještaju, moglo bi
srednjoročno imati negativan utjecaj na stabilnost. Uz to,
negativnim se ocjenjuje i proces privatizacije Adriatic Club
Internationala (ACI), odnosno antagonizam političkih opcija za
koje se procjenjuje da nastoje steći kontrolu nad tom tvrtkom. Ovaj
slučaj, navodi se u analizi, ekonomski ne može biti posebno
značajan za ukupnu sliku hrvatske ekonomije, ali može utjecati na
smanjenje efikasnosti Vlade i dobre unutarkoalicijske odnose.
Pozitivnim utjecajima na indeks ocjenjuju se napredak u rješavanju
graničnog spora sa Bosnom i Hercegovinom, nastavak restriktivne
politike Vlade u području javne potrošnje te uspješno obuzdavanje
inflacije unatoč povećanju cijene energenata.
Hrvatska je u rujnu ostala na devetom mjestu u poretku promatranih
zemalja po vrijednosti LEGSI indeksa. Ispred nje su Mađarska,
Poljska, Meksiko, Bugarska, Južna Afrika, Tajland, Brazil i
Filipini. Iza Hrvatske su Rusija, Egipat, Venezuela, Turska,
Kolumbija, Argentina, Uzbekistan, Indonezija, Ukrajina,
Azerbejdžan i Nigerija.
Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska
tvrtka Euroasia Group u suradnji s investicijskom bankom Lehman
Brothers. Indeks mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i
drugih zemalja iz svih dijelova svijeta, odnosno njihov potencijal
i otpornost na unutarnje krize. Indeks se računa tako da se
procjenjuju politički i ekonomski potezi vlada i njihov imidž u
domaćoj i inozemnoj javnosti, najvažniji događaji u promatranom
razdoblju na društvenom, sigurnosnom i gospodarskom planu.
(Hina) tp ds