RFE 20. IX. SVJETSKO GOSPODARSTVO I IRAČKA KRIZA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 20. IX. 2002. Svjetsko gospodarstvo i mogući napad na Irak: igra kondicionala. Prilog Kathleen Knox i Sofije Kordić. Porast cijena nafte ranih devedesetih potaknut ratom u Zaljevu gurnuo je gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država u recesiju što je utjecalo i na većinu svijeta. I dok između Washingtona i Bagdada traje igra mačke i miša vojna opcija je, prema mnogim mišljenjima, vrlo realna. Neki analitičari kažu da bi još jedan rat u Iraku mogao zadati ozbiljan udarac svjetskom gospodarstvu, dok drugi tvrde suprotno. Kada je prije 12 godina Irak izvršio invaziju na Kuvajt, cijena nafte je skoro udvostručena i iznosila je 40 dolara po barelu. Kada su šest mjeseci kasnije Sjedinjene Države i saveznici potisnuli iračke snage iz Kuvajta, cijena nafte je pala. Ovo razdoblje je, međutim, bilo dovoljno da izazove recesiju i u Americi i u ostatku svijeta. Kada je Bagdad ovoga tjedna objavio da će bezuvjetno primiti inspektore Ujedinjenih naroda za kontrolu naoružanja, svjetska financijska tržišta su odahnula. Cijena nafte se smanjila, akcije su porasle, jednako kao i odnos dolara prema euru. Vojna akcija je međutim još uvijek realna opcija, posebice zbog skeptičnih reakcija Washingtona i Londona na ponudu Bagdada. Oštra retorika posljednjih tjedana navela je mnoge na razmišljanje o tome kakve posljedice bi rat u Iraku mogao imati na svjetsko gospodarstvo. Analitičari kažu da sadašnje stanje dosta podsjeća na ono prije 12 godina. I sada kao i onda postoje znakovi da se američko gospodarstvo oporavlja nakon lošeg razdoblja, a očekuju se i slična kretanja s cijenama nafte. Poznavatelji stanja međutim upozoravaju da je vrlo teško predvidjeti razvitak događaja jer sliku zamagljuju i mnoge razlike između sadašnjeg i nekadašnjeg stanja. Ekonomisti primjećuju da su danas Sjedinjene Američke Države manje ovisne o nafti nego prije jednog desetljeća. Drugi proizvođači nafte, poput Rusije ili Saudijske Arabije, na primjer, mogli bi uskočiti i popuniti rupe u iračkoj proizvodnji. Svjetske rezerve nafte su u današnje vrijeme puno veće, što znači da cijene ne bi znatno skočile kao ranih devedesetih. Stručnjak s londonskog Birbeck Collega profesor Ron Smith za RFE kaže: = Dugoročno gledano moglo bi se dogoditi da bi više cijene nafte mogle donijeti korist u kontekstu racionalizacije potrošnje. Zemlje koje izvoze naftu poput Rusije mogle bi također imati koristi od rasta cijena. Neki ekonomisti tvrde da bi rat u Iraku mogao pokrenuti američko gospodarstvo zbog pojačane potrošnje u području obrane. Visoki američki dužnosnici su u nekoliko navrata uvjeravali javnost da vojna akcija u Iraku neće imati negativni utjecaj na gospodarstvo. Jedan od glavnih savjetnika Bijele kuće za gospodarstvo Lawrence Lindsey ovoga je tjedna izjavio da korist od kratkog, ali uspješnog rata protiv Iraka što podrazumijeva svrgavanje Sadama Huseina, može biti veća od troškova koje on procjenjuje na 200 milijardi dolara. Državni tajnik za financije Paul O'Neill nije spominjao brojke, ali je naglasio da Sjedinjene Države mogu sebi dopustiti rat protiv Iraka. Čelnik Narodne banke Alan Greenspan podvlači da utjecaj iračkog rata na američko gospodarstvo neće biti značajan ako se vrijeme sukoba ne produži. Pesimisti, međutim, upozoravaju da u svim ovim izjavama stoji veliko 'ako'. Visoki dužnosnik iz Međunarodnog monetarnog fonda Gerd Hausler upozorio je da sukob s Irakom ne bi bio preporučljiv za zdravlje svjetskog gospodarstva. Utjecajni američki ekonomist Paul Krugman upozorava da bi rat prije bio propast za američko gospodarstvo, a ne pokretač. Podsjetio je da je uvijek nakon krize oko nafte u Americi uslijedila recesija i da bi tako bilo i ovaj put. Stručnjaci podsjećaju i na činjenicu da su u Zaljevskom ratu troškovi bili podijeljeni između Sjedinjenih Država i saveznika, a kako stvari sada stoje lavovski dio troškova ovaj put bi pao na Washington. A što je s Europom i ostalima? Nekoliko europskih ministara upozorilo je ovoga tjedna u Salzburgu da bi njihova gospodarstva teško izdržala posljedicu visokih cijena nafte i slabljenje potrošnje. Gospodarstva zapadne Europe su prije jednog desetljeća bila daleko robusnija, dijelom i zbog ujedinjenja Njemačke. Rast je sada usporen i europska gospodarstvo, drži naš sugovornik britanski profesor Ron Smith, ne može se izvući bez krize u slučaju rata: = Izlaz bi mogao biti u jačanju javne potrošnje, ali Pakt stabilnosti Europske unije svim članicama, a posebice Portugalu, Italiji i Njemačkoj to ne bi mogao dozvoliti jer su ove države već blizu granice dozvoljenog budžetskog deficita, ističe profesor Smith. Ostale zemlje uvoznice nafte kao što su one iz srednje i istočne Europe bi zadobile dvostruk udarac ? visoke cijene nafte s jedne, i smanjena potražnja za njihovim proizvodima iz zapadne Europe s druge strane. Wike Groenenberg, stručnjak za gospodarstvo zemalja srednje i istočne Europe za RFE kaže: = Mogli bismo biti svjedoci da pad od pola posto bruto nacionalnog proizvoda nokautira gospodarski rast kako u zapadnoj, tako i u srednjoj i istočnoj Europi. Pomalo je ironično, kažu stručnjaci, da su gospodarstva postkomunističkih zemalja ranjivija upravo zbog uspjeha kojeg su postigla u porastu izvoza za vrijeme reformi u posljednjem desetljeću. (RFE)