FRAN-LE MONDE 19.9.02. PREDNOSTI RUMUNJSKO-AMERIČKOG SPORAZUMA PROTIV MKS-A

FRANCUSKA LE MONDE 19.IX.2002. Rumunjska-novi američki mostobran "'Rumunjska: mostobran Sjedinjenih Država u istočnoj Europi!' Naslov rumunjskog dnevnika 'Ziua' ('Danas') govori o javnoj tajni. Rumunjska koja se nada da će na susretu na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Pragu, u studenom, ući u NATO, nije oklijevala da sve strpa u isti koš. Dok je na prošlom summitu u Madridu, 1997., u svladavanju američkog otpora Bukurešt računao s potporom Francuske i Europe, ove godine uloge su se obrnule. Rumunjska se, u zauzimanju za svoju stvar, pokorila svim zahtjevima Washingtona. Tako je prva zemlja koja je popustila pred pritiskom Bijele kuće i potpisala bilateralni sporazum o zabrani izručivanja američkih vojnika Međunarodnom kaznenom sudu (MKS). 'Rumunjska je u središtu dogovora koji će za nju biti povoljan u gospodarskom smislu, piše'Ziua'. Nedavna uspostava američke vojne baze u Constantzi i zaštita američkih vojnika na rumunjskom području nisu slučajni. Čini se da je SAD namijenio Rumunjskoj posebnu sudbinu nakon ulaska u NATO.' Rumunjska je, kao istodobna kandidatkinja za NATO i za Europsku uniju, izabrala politiku neposrednog interesa. Unatoč otporu Povjerenstva, bez razmišljanja se pokorila zahtjevima Washingtona, dovodeći Europu u nezgodan položaj. Kakav je ulog tog nenadanog rumunjsko-američkog prijateljstva? Opetujući napise i raščlambe koji su objavljeni u međunarodnom tisku, rumunjske su novine pokrenule veliku raspru. Prema pisanju 'Danasa', dva su razloga novih prilika: nadzor nad zalihama nafte u Kaspijskome moru koje bi ubuduće mogle ići preko Rumunjske i želja Bushove momčadi da se uplete u Iraku. Kada uđe u NATO, Rumunjska može biti američka pozadinska baza u ratu protiv Sadama Huseina, što se nužno ne mora svidjeti tradicionalnim saveznicima Washingtona, napose Turskoj koja graniči s Irakom. Izlažući se riziku da izgubi naklonost Ankare, SAD računa na Bukurešt kako bi pokazao dobar primjer. No po koju cijenu? Rumunjski tisak optužuje vlasti da iskorištavaju najnoviju američku naklonost kako bi prikrile vlastite pogrješke. 'Gledano iz Bukurešta, zadnje međunarodne krize idu Rumunjskoj na ruku, piše uvodničar 'Danasa'. Potrebni smo SAD-u u protuterorističkoj kampanji. Onda, u čemu je pogrješka na koju upozorava međunarodni tisak? U računici da će se korupcija i političke nagodbe na nižoj razini dopuštati unedogled. Ulazak u NATO bit će za Rumunjsku polazište, a ne zadnja postaja'. Čini se da je Rumunjska, zahvaljujući američkoj simpatiji, u napasti da zaboravi vlastite obveze: suzbijanje endemske korupcije, početak gospodarske reforme i jamstvo slobode mišljenja. Jer, korupcija se naočigled širi, dok gospodarska reforma tapka u mjestu. Prisluškivanje novinara, pristaša oporbe i javnih ljudi postalo je uobičajeno u zemlji pokojnog Ceausescua, s kojom je Washington imao dobre odnošaje tijekom hladnoga rata. Koncem srpnja, veleposlanik EU-a u Bukureštu sam je bio žrtva te prakse. Neovisnost sudstva i dalje se izvrgava ruglu. Vlast je, zahvaljujući nizu pravnih smicalica, rehabilitirala dobar broj pripadnika krijumčarskih krugova. Tako je nedavni premijerov izum sablaznio neovisna glasila. Adrian Nastase je predložio da se dopuni Ustav kako bi se predsjednik Ion Illiescu po drugi put mogao kandidirati na predsjedničkim izborima 2004. Ukratko, bio bi to doživotni predsjednik u zemlji koja još uvijek nosi tragove diktature. Njegovo je obrazloženje: 'Francois Mitterrand bio je francuski predsjednik petnaest godina'. To je stajalište ispravio uvodničar dnevnika 'Evenimentul zilei' ('Događaj dana'): 'Adrian Nastase je zaboravio da je i Francuskoj dozlogrdio sedmogodišnji mandat i da ga je u međuvremenu skratila na pet godina'. Hoće li Rumunjska skrenuti u protudemokratskom pravcu, pita se tisak. Nije ni važno: kad si saveznik SAD-a, čini se da je sloboda pojam koji se dade različito tumačiti", piše Mirel Bran.