ZAGREB, 21. rujna (Hina)ZAGREB - Predstavnici Haškog suda predat će nalog tog suda kojim se traži uhićenje i predaja bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a Janka Bobetka vladinu Uredu za suradnju s Haškim sudom u ponedjeljak prijepodne
u Zagrebu, kazala je u subotu iz Haaga glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak je najavio da želi u poslijepodnevnim satima predati dodatni nalog, kojim se specificira da se od hrvatskih vlasti traži uhićenje optuženog generala, no rečeno nam je da je radno vrijeme isteklo i da za vikend predsjednik Savjeta za suradnju s Haškim sudom Goran Granić, a ni predstojnik vladina ureda Orsat Miljenić neće moći primiti dokument, kazala je za Hinu Hartmann dodavši da ICTY očekuje da hrvatske vlasti postupe po dostavljenom nalogu u najkraćem mogućem roku. Haški sud je u petak navečer objavio da je otpečaćena optužnica kojom se generala Bobetka tereti za ratne zločine počinjene u rujnu 1993. u Medačkom džepu. Vlada je istoga dana vratila sudu nalog za uhićenje generala Bobetka jer se njime uhićenje tražilo od haškog tužiteljstva a ne od vlade. Novim nalogom Haškog suda koji je medijima dostavljen u petak taj je zahtjev upućen hrvatskoj vladi.
ZAGREB, 21. rujna (Hina)
ZAGREB - Predstavnici Haškog suda predat će nalog tog suda kojim se
traži uhićenje i predaja bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a
Janka Bobetka vladinu Uredu za suradnju s Haškim sudom u
ponedjeljak prijepodne u Zagrebu, kazala je u subotu iz Haaga
glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann. Međunarodni
kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak je najavio da želi u
poslijepodnevnim satima predati dodatni nalog, kojim se
specificira da se od hrvatskih vlasti traži uhićenje optuženog
generala, no rečeno nam je da je radno vrijeme isteklo i da za vikend
predsjednik Savjeta za suradnju s Haškim sudom Goran Granić, a ni
predstojnik vladina ureda Orsat Miljenić neće moći primiti
dokument, kazala je za Hinu Hartmann dodavši da ICTY očekuje da
hrvatske vlasti postupe po dostavljenom nalogu u najkraćem mogućem
roku. Haški sud je u petak navečer objavio da je otpečaćena
optužnica kojom se generala Bobetka tereti za ratne zločine
počinjene u rujnu 1993. u Medačkom džepu. Vlada je istoga dana
vratila sudu nalog za uhićenje generala Bobetka jer se njime
uhićenje tražilo od haškog tužiteljstva a ne od vlade. Novim
nalogom Haškog suda koji je medijima dostavljen u petak taj je
zahtjev upućen hrvatskoj vladi.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush dobio je od vojnih
zapovjednika do pojedinosti razrađene planove vojne akcije protiv
Iraka, tvrdi u subotnjem izdanju dnevnik "New York Times".
Pozivajući se na izvore u Bijeloj kući i Pentagonu, list piše da je
Busha s planovima upoznao general Tommy Franks, zapovjednik tzv.
Središnjeg zapovjedništva. Iako o vojnim planovima nitko ne želi
određenije govoriti, vjerojatno je da bi američki ratni pohod na
Irak počeo višednevnim bombardiranjima i raketiranjem s ciljem da
se unište zapovjedna mjesta i komunikacije. Slijedio bi prodor
između 100 i 250 tisuća marinaca i vojnika iz Kuvajta i mogući
zračni desanti. Najpovoljnijim razdobljem za napad Pentagon smatra
siječanj i veljaču jer kraći zimski dani pogoduju američkoj
tehničkoj nadmoći i sposobnosti noćnog djelovanja, a niže
temperature povoljnije su za djelovanje pješaštva opterećenog
zaštitnim odorama i opremom protiv kemijskog i biološkog oružja.
BAGDAD - Irak je u subotu priopćio da neće prihvatiti bilo koju novu
rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja bi bila
protivna dogovoru postignutim s glavnim tajnikom UN-a Kofijem
Annanom. Irak objavljuje da neće surađivati prema odredbama koje
propisuje "nova rezolucija koja ja različita od onoga što je
dogovoreno s glavnim tajnikom (UN-a)", piše u izjavi objavljenoj
nakon sastanka iračkog predsjednika Sadama Huseina i ostalih
najviših iračkih dužnosnika.
GRAD KUVAJT - Sjedinjene Države nastavit će jačati svoje vojne
aktivnosti širom područja Perzijskog zaljeva, uoči moguće vojne
akcije protiv Iraka, rekao je u subotu najviši američki vojni
zapovjednik u regiji. Po završetku trodnevnog posjeta Kuvajtu,
zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva general Tommy
Franks rekao je na konferenciji za tisak da je Pentagon povećao
trenažne aktivnosti u prijateljskim zemljama Zaljeva u posljednjih
godinu dana, te da kani dodatno ojačati vojne operacije u regiji.
On ipak nije želio govoriti o pojedinostima jačanja američkih snaga
u regiji, koje su stacionirane u Saudijskoj Arabiji, Kataru,
Bahreinu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u subotu da je
lomljenje ledenjaka u ruskoj kavkaskoj republici Sjevernoj Osetiji
"velika katastrofa" i dodao da je sada glavni prioritet spasiti
preživjele. Premijer Sjeverne Osetije Mihail Halatov rekao je da je
u nesreći koja se dogodila u noći s petka na subotu nestalo do
stotinu ljudi. Na selo Karmadon obrušio se odlomljeni dio ledenjaka
volumena dva do tri milijuna prostornih metara snijega i leda i do
temelja porušio petnaestak kuća te blokirao prilazni put selu i
lokalnu rijeku, objavilo je u subotu rusko ministarstvo za hitna
stanja. Spasilačka ekipa s 40 članova i psima obučenim za
pronalaženje zatrpanih ljudi s velikim se teškoćama probija do sela
Karmadona, a kasnije će joj se priključiti još dvije ekipe s ukupno
150 spasilaca.
GAZA,RAMALLAH - Palestinski predsjednik Jaser Arafat izjavio je u
subotu u priopćenju iz opkoljenog glavnog stožera u Ramallahu da je
spreman za mir, ali ne i za kapitulaciju. On je od četvrtka, kada se
palestinski napadač samoubojica raznio u autobusu u Tel Avivu pri
čemu je poginulo šest osoba, u svome stožeru u Ramallahu u okruženju
izraelskih snaga. Arafat je priopćenjem pozvao sve naoružane
palestinske organizacije da prekinu napade na izraelskom
teritoriju jer ih "izraelski premijer Ariel Sharon koristi kao
pokriće za rušenje mirovnih napora". "Spremni smo za mir, ali ne i
za kapitulaciju. Nećemo odustati ni od Jeruzalema ni od pedlja
našeg teritorija koji nam pripada prema međunarodnom zakonu.
Palestinska uprava protivi se svim napadima na civile, bez obzira
je li riječ o Izraelcima ili Palestincima", kaže se u priopćenju.
SARAJEVO - Osuđenici hrvatske nacionalnosti koji izdržavaju
zatvorsku kaznu u Kazneno-popravnom zavodu u Zenici pod pritiskom
moraju prijeći s katoličanstva na islam, tvrdi u subotu sarajevsko
"Oslobođenje". Pozivaju se na izvješće koje je nedavno sastavilo
Povjerenstvo za ljudska prava, izbjeglice i azil parlamenta BiH,
list piše da je u proteklih 30-tak dana registrirano više slučajeva
u kojima su se obraćenici s katoličanstva na islam čak podvrgnuli
kirurškim zahvatima. Pokušavajući provjeriti te navode Hina je u
Vrhbosanskoj nadbiskupiji dobila informaciju kako su optužbe koje
iznosi "Oslobođenje" već doprle do vrha Katoličke crkve u BiH.
Povjerenstvo za ljudska prava i izbjeglice proslijedit će idućega
tjedna svoje izvješće o stanju u zatvorima u BiH državnom
parlamentu. Pretpostavlja se da će biti predložena uspostava
neovisnog povjerenstva koje će istražiti slučajeve prijelaza
Hrvata na islam i razloge njihova podvrgavanja medicinskim
zahvatima. Također se očekuje pokretanje istrage o optužbama za
premlaćivanje zatvorenika hrvatske nacionalnosti.
BEČ - Pod nazivom "Žena, glazba, koncert, ples, izložba" u
Gradišćansko-hrvatskom domu u Beču otvoreni su u petak navečer
tradicioinalni "Gradišćansko-hrvatski kulturni dani 2002.", kao
jedna od najznačajnijih manifestacija gradišćanskih Hrvata.
PRIŠTINA - Zapovjednik međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu
(KFOR), francuski general Marcel Velentin izjavio je u subotu, u
poruci povodom 21. rujna - Međunarodnog dana mira, kako je to
poseban dan za ljude Kosova jer njihova budućnost ovisi o miru, a
mir o praštanju. "Na Kosovu ovaj dan ima posebno značenje zbog toga
što je za zajednice na Kosovu svaki dan dan mira - dan kada narod
Kosova nastoji prevladati probleme prošlosti i prihvatiti obećanu
budućnost. Budućnost ovisi o miru, a na Kosovu, mir ovisi o
praštanju", piše u poruci generala Valentina.
OBERWART - Izvanredna izborna konvencija Austrijske slobodarske
stranke (FPOe) (krajnje desnice), na kojoj će se odlučiti o novom
predsjedniku stranke i kandiatu za prijevremene parlamentarne
izbore u studenome, održava se u subotu u Oberwatu (Gradišću).
Austrijski ministar prometa u ostavci Mathias Reichhold je
kandidat za predsjednika Slobodarske stranke Austrije (FPOe) i
istodobno čelni kandidat koji će voditi stranku u predizbornoj
kampanji na prijevremenim saveznim parlamentarnim izborima u
Austriji. Izbori su zakazani za 24. studenoga ove godine, a u petak
se austrijski parlament raspustio kako bi se pripremio za izbore.
WASHINGTON - Tjedan dana uoči zasjedanja Svjetske banke i
Međunarodnog monetarnog fonda, policija u Washingtonu u subotu
najavljuje da će tražiti sudsku zabranu mogućih masovnih i nasilnih
demonstracija. Organizatori prosvjeda prijete blokadom
prometnica, čak i glavnih autoputova, napadima na policiju i
prodavaonice nekih tvrtki. Prvo veliko okupljanje prosvjednika
najavljeno je za petak a najveći prosvjedi očekuju se u nedjelju 29.
rujna. Organizatori prosvjeda tvrde da policija obmanjuje javnost
o navodnim prijetnjama prosvjednika izazivanjem nereda u gradu.
ABIDJAN - Dok nad državom lebdi prijetnja krvava okršaja između
lojalista i pobunjenika, predsjednik Bjelokosne Obale Laurent
Gbagbo najavio je opći rat svojim neprijateljima, javio je u subotu
Reuters. Neredi su, službeno je priopćeno, poprimili regionalne
razmjere, pobunjenici su doveli pojačanje iz susjedne Burkine Faso
nakon što su snage sigurnosti u sklopu lova na napadače optužene za
pokušaj preuzimanja vlasti, spalile kuće doseljenika iz te zemlje.
Gbagbo je održao vatren govor neposredno nakon povratka iz Rima
gdje je bio u posjetu papi Ivanu Pavlu Drugom. Posjet je prekinuo i
vratio se u domovinu nakon što su pobunjenici neuspješno pokušali
preuzeti glavni grad i luku Abidjan.
PARIZ - Inženjer Boris Urbić, istaknuti pripadnik Hrvatske
seljačke stranke (HSS), višegodišnji bliski suradnik te prijatelj
obitelji Vladka Mačeka, umro je u subotu ujutro u Parizu u 81.
godini. Rođen na današnji dan 1921. godine, Boris Urbić je 1940.
pristupio HSS-u i kao istaknuti "mačekovac" bio proganjan i
zatvaran u vrijeme NDH, a poslije i u komunističkoj Jugoslaviji.
Od 1962. Urbić je živio u Parizu. Urbić je priredio za tisak Memoare
Vladka Mačeka (naklada: Hrvatska seljačka stranka Zagreb, 1992.) i
aktivno pridonio obnovi rada HSS-a nakon uspostave samostalne
Hrvatske.
(Hina) rt