LJUBLJANA, 21. rujna (Hina)- Muškarci su podložniji nacionalizmu, što je možda posljedica patrijarhalnog nasljeđa, a možda i genetski uvjetovano, ocijenila je hrvatska književnica Slavenka Drakulić u intervjuu za ljubljanski list
"Dnevnik", u broju od subote.
LJUBLJANA, 21. rujna (Hina)- Muškarci su podložniji nacionalizmu,
što je možda posljedica patrijarhalnog nasljeđa, a možda i genetski
uvjetovano, ocijenila je hrvatska književnica Slavenka Drakulić u
intervjuu za ljubljanski list "Dnevnik", u broju od subote.#L#
Najprevođeniju suvremenu hrvatsku autoricu list predstavlja kao
"novinarku i književnicu bez dlake na jeziku koja istražuje bolne i
zatajene točke egzistencije" i autoricu koja beletristiku piše na
"materinjem", a dokumentarističku prozu na engleskom jeziku.
"Nacionalizam je zavodljiva ideologija, a ideologije se brzo
mijenjaju ako se nudi vlast. Tome se muškarci teško odupru i služe
onome koji im obeća vlast, dok žena svoju realizaciju nalazi u domu
i djeci i nema veliku potrebu da bi se dokazivala", tvrdi Drakulić,
odgovarajući na pitanje zašto je toliko intelektualaca u "bivšoj
Jugoslaviji" pristalo na "nacionalizam" i "etničko čišćenje".
"Neki bi od njih morali i krivično odgovarati jer su širili mržnju,
a neki to čine i danas i ništa im se ne događa. Većina
intelektualaca, pisaca i novinara odigrala je nažalost strahovito
negativnu ulogu. Bili su na državnim platnim listama i onako kao što
su nekada služili komunizmu počeli su služiti nacionalizmu",
navodi Drakulić koja je u Sloveniji boravila promovirajući svoj
novi roman "They Wouldn't Hurt A Fly" (Ni mrava ne bi zgazili),
završni dio trilogije o strahotama bosanskog rata.
Za razliku od prijašnja dva dijela, ova se knjiga - kazala je
Drakulić - ne bavi psihologijom žrtava rata nego je napisana iz
perspektive počinitelja ratnih zločina, a temelji se na
dokumentima.
Na pitanje o kategoriji kolektivne odgovornosti odnosno kolektivne
krivnje za ratove na području bivše Jugoslavije, Drakulić
odgovara: "Vrlo komplicirano pitanje. Radije govorim o
individualnoj krivnji i kolektivnoj odgovornosti. U političkom
smislu kolektivna odgovornost postoji. Zato recimo jer su Srbi
triput glasali za Miloševića, a Hrvati su glasali za Tuđmana",
rekla je autorica, dodajući kako u Hrvatskoj njezine knjige "nikoga
ne zanimaju".
"Nacionalistička histerija je dovela do rata. Naravno, ne može se
pred sud izvesti cijeli kolektiv, društvo, narod, ali ljudi moraju
shvatiti da su odgovorni, moraju shvatiti moralnu odgovornost za za
svoj glasački listić, moraju razumjeti da su sudjelovali u
pogrešnim odlukama, a to nisu jednostavne spoznaje. No, bez toga
nema prave budućnosti", navela je u razgoru za ljubljanski list.
"I Srbi i Hrvati zatvaraju oči, pa i sadašnji hrvatski i srpski
premijer tvrde da se nije radilo o etničkom čišćenju. A o čemu se
radilo. Upravo o tome, o čišćenju terena za osnivanje malih
jednonacionalnih država. Istina o ratu teško prodire, svi bi je
htjeli zaboraviti. Mnogo je ljudi od toga imalo koristi i boje se da
bi na svjetlo dana mogle doći kakve nezgodne pojedinosti. Zato svi
kažu - počnimo iznova", kazala je, među inim, Slavenka Drakulić u
intervjuu pod naslovom "Kad istina postane nova nepravda", koji je
vodila Tanja Lesničar Pučko.
(Hina) fl dh