NJ 19. IX. TAZ: BUSH ĆE PONUDITI MIR TEK U ZAMJENU ZA NAFTU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 19. IX. 2002. Bush će ponuditi mir tek u zamjenu za naftu "Izjavom da je spremna 'bez uvjeta' odobriti dolazak inspektora UN za oružje iračka je vlada iz dosadašnjih pregovora s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Ananom isključila čitav niz nesumnjivo opravdanih zahtjeva. Posrijedi je bio vremenski raspored objavljivanja rezultata budućih inspekcija te sastav UNMOVIK-a čijeg su prethodnika UNSCOM američki i britanski vojni dužnosnici i agenti zloupotrebljavali za špijunažu. Irak strahuje da bi u sastavu nove misije mogli prevladati američki i britanski vojni dužnosnici i agenti. Reakcije Washingtona i Londona pokazuju da time ni izdaleka nije otklonjena opasnost novog rata u Iraku. Naime, u navedenim je prijestolnicama priopćenje Bagdada već nekoliko sati nekog objave odbačeno kao 'puka kupovina vremena' i 'taktički manevar'. Samo brza provjera može pokazati jesu li te ocjene zaista točne. UNMOVIK je već tjednima spreman za preuzimanje svoje misije. Njegova bi prethodnica mogla zrakoploplovom otputovati u Bagdad već sljedećih dana. No, taj će scenarij postati stvarnost samo ako europske države koje su dosada odbijale rat tek na retoričkoj razini zajedno s Rusijom i Kinom odbace sve dodatne uvjete izvan okvira rezolucija 1284 i 687., koje Washington sada želi progurati u Vijeću sigurnosti UN. Rezolucija 1284, usvojena u studenom 1999. g., predstavlja temelj rada UNMOVIK-a; rezolucija 687 o završetku rata u Zaljevu, usvojena u travnju 1991. g., propisuje pak uništenje cjelokupnog iračkog oružja za masovno uništenje pod nadzorom međunarodne zajednice. Bushov kabinet zahtijeva sada od Bagdada da ispuni sve zahtjeve iz ostalih rezolucija VS UN o Iraku, koji dosada nisu ispunjeni u potpunosti - primjer je rasvjetljavanje sudbine svih kuvajćanskih zarobljenika iz rata u Zaljevu, koji se vode kao nestali. Nadalje, Amerikanci žele da UNMOVIK dobije moćnu vojnu pratnju kako bi inspektori mogli nastaviti s radom po potrebi i usprkos ometanju iračkih snaga sigurnosti kao što je bio slučaj prije 1998. g. No, Vijeće sigurnosti morat će tek raspraviti o toj temi bude li Bagdad u predstojećim razgovorima s prethodnicom UNMOVIK-a formulirao nove uvjete koji neće biti u skladu s rezolucijama 1284 i 687 odnosno bude li iračka vlada ometala rada inspektora za oružje. No, malo je vjerojatno da će Europljani, Rusi i Kinezi sada upustiti u sukob sa SAD u Vijeću sigurnosti. Izrazili su zadovoljstvo prošlotjednim govorom predsjednika Busha pred Glavnom skupštinom UN, proglasivši ga povratkom Sjedinjenih Država na put multilateralne politike, usklađene s međunarodnim zakonima. Pritom valja napomenuti da je taj govor zapravo bio tek oskudno prikriveni ultimatum UN da u pitanju Iraka pleše kako Washington svira jer će ih SAD u protivnom još više marginalizirati no što su dosada činile. Već sljedećeg tjedna vjerojatno će se nastaviti osipanje fronta protivnika novog rata u Zaljevu koji je dosada bio ograničen isključivo na retoričku razinu. Njemačka će teško odbiti sudjelovanje u vojnim mjerama protiv Iraka, poduprtim mandatom UN bez obzira na pobjednika na parlamentarnim izborima. U utorak će britanska vlada objaviti odavno najavljeni 'dossier dokaza' koji bi trebao potkrijepiti tvrdnje o 'akutnoj prijetnji u vidu iračkog oružja za masovno uništenje' kao i o 'potpori Bagdada međunarodnom terorizmu'. Neovisno o valjanosti dokaza sam nastup vjerojatno će polučiti željeni efekt na javno mnijenje. Sličan je uspjeh Blairova vlada zabilježila u listopadu 2001. u vezi s režiserima napada od 11. rujna. Na kraju krajeva Bushovu kabinetu vjerojatno uopće nije stalo do dokaza ni do nametanja inspekcija za oružje u Iraku. Njezin je cilj - za to postoje brojne indicije - uklanjanje Sadama Huseina i instaliranje novog režima, koji će poništiti naftne ugovore Bagdada s jedne te ruskih, europskih i kineskih koncerna s druge strane i umjesto njih sklopiti ugovore s američkim tvrtkama. Bio bi to dio novog strateškog poretka na Bliskom istoku, koji je danas u Washingtonu ponovno jako utjecajni bivši zamjenik šefa Pentagona Richard Perle skicirao već 1996. g. Naime, u savjetodavnom dokumentu namijenjenom tada netom izabranom izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, Perle je preporučio da prvi korak u uspostavi novog strateškog poretka bude u međuvremenu već provedeno razaranje mirovnog sporazuma Izraela i Palestinaca iz Osla. U tom bi slučaju priželjkivana smjena na vlasti u Bagdadu ubrzala slom vladajuće stranke Baath u Siriji, napisao je Perle. Time bi pak Libanon ponovno potpao pod kontrolu Izraela i SAD, tumačio je on. On je 1996. g. anticipirao zahlađenje u odnosima SAD i Saudijske Arabije, koje je nastupilo nakon 11. rujna prošle godine, baš kao i svrgavanje monarhije u Riadu u izvedbi islamističke oporbe. Dosadašnju pak ulogu Saudijske Arabije kao najvažnijeg partnera SAD u regiji - uz Izrael - i pouzdanog isporučitelja nafte trebao bi u tom slučaju po Perleu ubuduće preuzeti Irak", prenosi na kraju priloga Andreas Zumach.