FRANCUSKA POJAČAVA FINANCIRANJE VOJSKE

Piše stalni suradnik Hine iz Pariza Frane Cetinić PARIZ, 15. rujna (Hina) - Usvajanjem novoga Zakona o vojnom programiranju, francuska je vlada odlučila povećati vojne izdatke uz objašnjenje da bez takvog napora zemlja ne bi bila u stanju "ispuniti svoje odgovornosti u svijetu" i "nadoknaditi zaostajanje" u odnosu na svoje saveznike. #L# Izabravši 11. rujna kao datum usvajanja novoga "Zakona o programiranju" - za razdoblje od 2003. do 2008. godine - i polazeći od ocjene da se "međunarodna situacija trajno pogoršava", Predsjedništvo su republike i vlada ponajprije htjeli ukazati na opasnost od "novih oblika prijetnji", bilo da se radi o međunarodnom terorizmu, oružjima za masovno uništavanje" ili "bilo kojoj drugoj vrsti opasnosti koja dovodi u pitanje svjetsku stabilnost". Porast vojnih izdataka ponajbolje se ogleda u podatku da će se u narednih pet godina izdvajati godišnje 14,84 milijardi eura u obliku kredita za nabavku vojne opreme i naoružanja - što je više od milijarde eura svake godine u odnosu na razdoblje 1997.-2002. dakle, novih 5,5 milijardi eura. Novim se Zakonom posebno izlazi u susret željama ratne mornarice te se tako predviđa izgradnja i drugog francuskog nosača zrakoplova. Još međutim nije odlučeno hoće li se graditi u suradnji s Velikom Britanijom i da li će biti na nuklearni ili klasični pogon. Sama objava ove namjere ukazuje prije na to da je Pariz skloniji samostalnom pristupu. Izgradnja bi trebala početi 2005., a nosač zrakoplova bi postao dio francuske mornarice do 2015. Najavljena je i izgradnja četvrte strateške nuklearne podmornice nove generacije, s novim balističkim projektilima M-51, kao i šest taktičkih podmornica na nuklearni pogon, s krstarećim projektilima tipa Scalp EG, zatim lansiranje dva obavještajna satelita, Helios 2 i Syracuse, izgradnja sedamnaest fregata, pedeset transportera tipa Airbus A 400 M i dr. U usporedbi s Velikom Britanijom, posebice kad je u pitanju "projekcija moći", razmještanje vojnih snaga na velike udaljenosti, ali i visina vojnih izdataka, Francuska bilježi vidno zaostajanje: London naime izdvaja 2,5 posto brutto unutrašnjeg proizvoda, Pariz 1,75 posto, s tendencijom porasta kod prvog i desetogodišnjeg "kresanja" kod drugog. Pariz je ovim novim zakonom jasno pokazao da nakon konca hladnoga rata i pada Berlinskoga zida nisu naplaćene očekivane "dividende mira", već da je, naprotiv, svjetska stabilnost ugroženija nego ranije. Naglasak stavljen na "pomorsku dimenziju" francuske vojne moći pokazuje želju, a Francuska u tome samo slijedi SAD i Veliku Britaniju, da zemlja sačuva "svoj rang" na međunarodnoj sceni i da se na taj način, kako izrijekom kaže ministrica obrane Michelle Alliot-Maric, "omogući poboljšanje sigurnosti Francuza, promicanje 'Europe obrane', unutar koje Francuska može i treba sačuvati odlučujuću ulogu, zaštite njeni interesi i vrijednosti svuda u svijetu, sukladno njenim odgovornostima i legitimnoj ambiciji". Oporba otvoreno govori o "provokaciji" ili "nacionalističkom militarizmu" dočim vladajuća desnica izražava zadovoljstvo porastom vojnih izdataka nakon desetogodišnjeg "rezanja" te za novi Zakon o programiranju tvrdi da je tek "kasko-osiguranje" od porasta rizika "novih prijetnji". (Hina) fcet sl