SKOPLJE, 14. rujna (Hina/Reuters/AFP) - Uoči sutrašnjih općih izbora u Makedoniji, prenosimo ključne činjenice o toj zemlji.
SKOPLJE, 14. rujna (Hina/Reuters/AFP) - Uoči sutrašnjih općih
izbora u Makedoniji, prenosimo ključne činjenice o toj zemlji. #L#
SLUŽBENO IME - Zbog dugogodišnjeg spora s Grčkom, privremeno
međunarodno ime države je Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija
(FYROM), a u ustavu se naziva Republika Makedonija.
STANOVNIŠTVO - Makedonija ima oko dva milijuna stanovnika. Prema
službenim podacima iz 1994., Makedonaca ima 66,5 posto, a Albanaca
22,9 posto. Srba ima 2,2 posto, Turaka 4,79 posto, a Roma 2,7 posto.
Idući popis stanovništva najavljen je za studeni.
POLITIČKI SUSTAV - Prema ustavu iz 1991., Makedonija je
parlamentarna republika.
Parlament Sobranje ima 120 zastupničkih mjesta i imenuje vladu.
Predsjednik republike ujedno je i vrhovni zapovjednik vojske, a
njegove izvršne ovlasti su ograničene.
VLADA - Posljednja koalicijska vlada nacionalnog jedinstva na čelu
s premijerom Ljubčom Georgievskim iz nacionalističke stranke VMRO-
DMPNE vlada od 14. svibnja 2001. Georgievski je premijer od 30.
studenoga 1998.
Posljednji parlamentarni izbori održani su 1998. Boris Trajkovski,
član VMRO-DPMNE-a, za predsjednika je izabran 15. prosinca 1999.
POVRŠINA DRŽAVE - 25.713 kilometara četvornih.
GLAVNI GRAD - Skoplje s oko 600.000 stanovnika. Četiri grada imaju
više od 100.000 stanovnika - Tetovo, Kumanovo, Gostivar i Bitola.
SLUŽBENI JEZIK - Makedonski je službeni jezik. Nedavnim izmjenama
ustava u okviru prošlogodišnjeg mirovnog sporazuma albanski je
postao službeni, no s ograničenim korištenjem u državnim
institucijama.
VJERA - Makedonija je sekularna država. Makedonci i Srbi su
pravoslavci, a Albanci većinom muslimani.
NEOVISNOST - Makedonija je jedina bivša jugoslavenska republika
koja se mirno odvojila od bivše Jugoslavije.
Na referendumu 1991., 95 posto Makedonaca glasovalo je za
neovisnost koja je proglašena u prosincu te godine.
Kiro Gligorov predsjednik je bio od siječnja 1991. do prosinca
1999., kada ga je naslijedio Trajkovski.
SUKOB S ALBANCIMA - Godine 2001. zemlja je bila na rubu građanskog
rata nakon što su albanski gerilci organizirali pobunu tražeći veća
prava.
Sedmomjesečni sukob okončan je u kolovozu 2001. mirovnim
sporazumom iz Ohrida kojim su Albancima zajamčena veća prava.
NATO je na prikupljanju oružja razoružanih gerilaca angažirao 700
vojnika koji u zemlji i dalje jamče mir (misija Jantarna lisica).
Europska unija trebala bi krajem listopada preuzeti tu mirovnu
misiju, no to još uvijek nije sigurno zbog protivljenja Grčke.
Grčka je, naime, stavila veto na sklapanje sporazuma o stalnim
odnosima EU i NATO-a zbog svojih nesuglasica s Turskom.
VANJSKA POLITIKA - Glavni vanjskopolitički ciljevi ulazak su u
Europsku uniju i NATO. Članica Partnerstva za mir je od 1995.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om potpisala je 9.
travnja 2001.
GOSPODARSTVO - Bruto domaći proizvod u proteklom desetljeću
smanjio se za trećinu. Po stanovniku iznosi 1.820 dolara.
Nezaposlenost je veća od 40 posto, a prosječna mjesečna plaća manja
200 američkih dolara.
Međunarodni donatori obećali su u ožujku 500 milijuna američkih
dolara za obnovu.
(Hina) zt sl