SKOPLJE, 14. rujna (Hina/Reuters/AFP) - Makedonija sutra bira novi multietnički parlament, čija će zadaća biti dovršetak mirovnog procesa započetog prije nešto više od godinu dana, nakon sedmomjesečnog sukoba između vladinih snaga i
albanskih gerilaca koji je zemlju doveo na rub građanskog rata.
SKOPLJE, 14. rujna (Hina/Reuters/AFP) - Makedonija sutra bira novi
multietnički parlament, čija će zadaća biti dovršetak mirovnog
procesa započetog prije nešto više od godinu dana, nakon
sedmomjesečnog sukoba između vladinih snaga i albanskih gerilaca
koji je zemlju doveo na rub građanskog rata. #L#
Više od 1,6 milijuna birača nudi se izbor između desničarskih
nacionalista i umjerenih ljevičara koji se natječu za 120
zastupničkih mjesta u Sobranju.
Zbog mogućnosti izbijanja nasilja, ali i izbornih prijevara,
odvijanje izbora pratit će 800 promatrača OESS-a, najviše dosad, a
za mir će osiguravati 700-ak NATO-ovih vojnika.
"Ako sve dobro prođe, ti izbori zatvorit će poglavlje krize", rekao
je posebni predstavnik Europske unije u Skoplju Alain Le Roy.
MIROVNI PROCES
Organizacija izbora, koji se odvijaju po proporcionalnom sustavu,
dio je paketa reformi koje predviđa mirovni sporazum sklopljen 13.
kolovoza 2001. u Ohridu pod okriljem međunarodne zajednice.
Mirovnim sporazumom okončan je sedmomjesečni sukob vladinih snaga
i albanskih gerilaca koji su tražili veća prava za albansku
manjinu, koja čini trećinu od gotovo dva milijuna stanovnika.
Sukob je počeo u Tetovu, a proširio se dalje na zapad i sjever
zemlje. Poginulo je između 70 i 150 ljudi, 130 albanskih sela
evakuirano je, a gotovo 170.000 ljudi je izbjeglo.
"U godinu dana postignuto je mnogo. Od dvadesetak zakona iz
mirovnog sporazuma, parlament je prihvatio petnaestak", rekao je
Le Roy.
Iz ustava su izbačene diskriminatorne odredbe, albanski je postao
službeni jezik, donesen je zakon o decentralizaciji, a gotovo
tisuću bivših albanskih gerilaca amnestirano je. Većinski albanska
sela sada nadziru mješovite policijske snage.
PREDIZBORNA KAMPANJA
Osim sporadičnog nasilja, koje je izazvalo veliku zabrinutost
međunarodne zajednice, predizbornu kampanju obilježile su
međusobne optužbe glavnih kandidata o korumpiranosti i ugrožavanju
sigurnosti zemlje.
Ispitivanja javnog mišljenja prednost daju koaliciji oporbenog
Socijaldemokratskog saveza (SDSM) bivšeg premijera Branka
Crvenkovskog (40), koji uživa veću potporu od vladajućeg
nacionalističkog VMRO-DMPNE-a premijera Ljubča Georgievskog
(36).
Među albanskim strankama na čelo izbija novoosnovana stranka
bivšeg gerilskog vođe Alija Ahmetija (43), Demokratska unija za
integraciju (DUI).
Ahmeti u ispitivanjima dobiva više glasova od veterana Arbena
Xhaferija (64) i njegove Demokratske stranke Albanaca (DPA),
koalicijskog partnera VMRO-DPMNE-a.
Odbacujući ispitivanja javnog mnijenja kao vrlo nepouzdana i
namještena, neovisni analitičari ističu da je rezultate izbora
teško predvidjeti.
Ne očekuje se da će ijedna stranka dobiti apsolutnu većinu, a
ključne za osnivanju nove vlade bit će albanske stranke.
NASILJE
Predizborno vrijeme zasjenila su ubojstva, otmice i prijetnje
smrću.
Dvojica makedonskih policajaca ubijena su u noći s 25. na 26.
kolovoza u blizini Gostivara. Odgovornost je preuzela Albanska
nacionalna vojska. Uhićenje petorice Albanaca dovelo je do otmice
petero makedonskih civila, a ona do raspoređivanja jakih
policijskih snaga. Uz velik međunarodni pritisak, civili oteti na
cesti Tetovo-Gostivar 29. kolovoza, pušteni su 48 sati kasnije bez
ispaljenog metka.
Policija je otmicu pripisala Aliju Ahmetiju. Za njim je izdan i
uhidbeni nalog zbog genocida i ratnih zločina, čemu se usprotvila
međunarodna zajednica.
(Hina) zt sl