CSM 10. IX. VELIČINA NARODA MJERI SE...

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 10. IX. 2002. Američki put do uspjeha "Amerikanci imaju dobrih razloga da se pitaju hoće li njihova vlada ikada dobiti rat protiv terorizma. Godinu dana nakon početka najvećeg pothvata i najvećeg izazova u novom stoljeću, nacija je još uvijek izuzetno ranjiva. Što više Amerikanaca obraća pažnju na vijesti, manje se osjećaju sigurnima. Pa ipak, oni koji smatraju kako nećemo uspjeti krivo iščitavaju povijest. Rat protiv terorizma nije prvi veliki problem s kojim se suočio Washington. Nije niti prvi put da se javnost pita hoće li vlada uspjeti. Nitko nije bio siguran, npr., hoće li vlada SAD-a moći prevladati ukorijenjenu rasnu diskriminaciju koja je trovala američki Jug. Ipak, Zakon o pravima građana, zakon o pravima glasovanja i niz drugih zakona ostvarili su upravo to. (...) Na početku nitko nije znao hoće li SAD ikada uspjeti dobiti Hladni rat, no Berlinski je zid ipak pao. Na putu do uspjeha svakog od tih velikih pothvata bilo je mnogo lažnih alarma i mnogo dostupnih isprika za neuspjeh (...). No ako ubojstva, građanski neredi, politički skandali, embarga nafte, pad vrijednosti dionica i impeachment predsjednika nisu bili dovoljni da bi spriječili napredak u tim izvanrednim pothvatima u prošlosti, teško je zamisliti kako bi par mjeseci prepirki unutar stranke ili gospodarska kriza mogli poremetiti napore da se porazi terorizam. Veličina nekog naroda mjeri se time što je njena vlada ostvarila u povoljnim i kriznim razdobljima. U tom smislu Amerikanci mogu imati veliko povjerenje u vladu da će uspjeti i dobiti rat protiv terorizma u inozemstvu i ponovno izgraditi osjećaj sigurnosti kod kuće. Ipak, nisu svi veliki pothvati vlade uspjeli. Washington nije osigurao zdravstveno osiguranje za sve Amerikance. Nije riješio niti problem siromaštva u gradovima, zloporabu droge, ili problem beskućnika. Osim toga, neka od njegovih najvećih ostvarenja, kao što je širenje prava glasa i zaštita financijskih tržišta, ugroženi su. Povijest ukazuje na barem pet čimbenik prema kojima se uspjeh može razlučiti od neuspjeha. Prvo, strpljenje je vrlina. Europa nije ponovno izgrađena u jednom danu. Osim Zaljevskog rata, koji je trajao manje od devet mjeseci, niti jedan od najvećih vladinih pothvata u proteklih 50 godina nije ostvaren u godinu dana. Drugo, najveća ostvarenja vlade SAD-a uključuju i hrabre ciljeve koji su se činili potpuno neostvarivima. (...) Treće, Washington najviše ostvaruje onda kada su u ostvarenju zadaće ujedinjene i političke stranke i zakonodavstvo. Velika većina najvećih vladinih ostvarenja uključuje sustavni napredak u duljem vremenskom razdoblju, za nekoliko vlada, i demokrata i republikanaca. Stoga su većinu zakona za zaštitu okoliša u proteklih 50 godina odobrili demokratski kongresi a ozakonili republikanski predsjednici. (...) Konačno, i možda najvažnije, (...) vlada rijetko uspijeva savladati neprijatelje kao što su siromaštvo, glad, diskriminacija ili bolest jednim jedinim zakonom kao što je zakon za civilna prava. To uglavnom uspijeva nizom zakona, jednim za drugim, sve dok ne uspije. Tako su izgrađene američke ceste, poboljšana prehrana, očišćeni zrak i voda i poboljšana sigurnost na radnom mjestu. Ovim ne tvrdim da uspjeti možemo samo jedinstvenim djelovanjem, kada su posrijedi svi problemi. Naprotiv, povijest najvećih ostvarenja vlade puna je veta, opstruiranja, zastoja i odgoda. Ipak, postoji vrijeme za neslaganje i vrijeme za kompromis. Ako predsjednik i ovaj Kongres žele da rat protiv terorizma i domovinska sigurnost budu među najvećim ostvarenjima slijedećih 50 godina, trebali bi se sjetiti da se uspjeh ostvaruje korak po korak, više konsenzusom nego sukobom", piše Paul C. Light, član "Brookings Institution" i autor knjige "Najveća ostvarenja vlade" (Government's Greatest Achievements; Brookings Press, 2002.).