WT 9. IX. HRVATI - DEL PONTINI ŽRTVENI JANJCI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 9. IX. 2002. Držati Haag odgovornim "Još od vremena stare Grčke, jedno od središnjih pitanja u političkom životu Zapada jest: 'Tko čuva čuvare?' Ovo je posebice umjesno pitanje kada je posrijedi međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu. Tribunal je 1993. godine stvorilo Vijeće sigurnosti UN-a; njegova je zadaća bila privođenje onih koji su počinili ratne zločine za vrijeme raspada Jugoslavije pred lice pravde. Nažalost, Haag je razočarao: ured tužiteljice zlorabi svoje ovlasti a izdao je i optužnice pune grešaka, koje predstavljaju prijetnju američkim nacionalnim interesima. Najočitiji primjer nekompetencije tribunala jest suđenje bivšem srbijanskom diktatoru, Slobodanu Miloševiću, koje je u tijeku. Suđenje za Haag predstavlja katastrofu u odnosima s javnosti, jer je Milošević ured tužiteljice stavio u položaj optuženoga, tvrdeći kako je on žrtva klevetničke kampanje Zapada. Unatoč brojnim dokazima da iza kampanja etničkoga čišćenja u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu stoji beogradski mesar, tužiteljstvo za sada nije uspjelo dokumentirati Miloševićeve brojne zločine. Među njima su uništenje Vukovara, pokolj više od 7.000 civila u Srebrenici, divljačko raketiranje Sarajeva i ubojstva velikog broja Albanaca, čiji se grobovi sada otkrivaju u čitavoj Srbiji. Glavna tužiteljica tribunala, Carla Del Ponte - kao i većina europskih ljevičara - ne voli moralne apsolute. Odbija priznati kako Milošević posebno, a Srbi općenito, snose glavni udio u odgovornosti za ratne zločine počinjene na Balkanu. Stoga traži neko žrtveno janje u obliku druge etničke skupine kako bi ublažila pritužbe iz Beograda da njen ured iskazuje 'pristranost' protiv Srba. Gospođa Del Ponte vjeruje kako je žrtveno janje našla u Hrvatima. U lipnju 2001., ured tužiteljice izdao je optužnicu protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, na temelju optužaba da je imao 'zapovjednu odgovornost' u vojnoj operaciji 1995. godine. Tom je operacijom Zagreb 1995. ponovno uspostavio nadzor nad teritorijem koji su okupirale snage pobunjeničkih Srba nakon uspostave neovisnosti Hrvatske, godine 1991. Operacija je rezultirala masovnim egzodusom 150.000 Srba iz Hrvatske. Sjedinjene Države su poduprle ofenzivu jer su s pravom zaključile kako je Hrvatska od ključne važnosti za promjenu strateške ravnoteže na Balkanu. Operacija je urodila ne samo ponovnom uspostavom teritorijalnoga integriteta Hrvatske, utrla je put i Daytonskom mirovnom sporazumu kojim je završen rat u susjednoj Bosni. Optužnica protiv Gotovine prepuna je grešaka, osim toga je i od revolucionarne važnosti kada su posrijedi njene implikacije za međunarodno kazneno pravo. Teorija 'zapovjedne odgovornosti' krši glavno načelo definicije ratnoga zločina - princip osobne odgovornosti za vlastite akcije. Hrvatski general nije optužen za to da je osobno počinio ili zapovjedio izvođenje zločina. Kriv je jednostavno za to što je imao 'zapovjednu odgovornost' kada su navodni zločini počinjeni. Konačni cilj optužnice nije tek kazniti Hrvate zbog toga što su koristili vlastito legitimno pravo na samoobranu, nego rat sam po sebi pretvoriti u zločin. Umjesto da odbaci optužbe protiv generala Gotovine, ured gospođe Del Ponte sada razmatra mogućnost širenja optužnice tako da uključuje i visoke američke dužnosnike kao što je bivši predsjednik Bill Clinton - na temelju optužbi da su oni imali konačnu 'zapovjednu odgovornost' za operaciju. Zabrinut zbog implikacija optužnice protiv Gotovine, State Department je od ureda tužiteljice zatražio da slučajeve koji uključuju hrvatske vojne dužnosnike vrati u hrvatske sudove. No Del Ponte nastavlja prkositi SAD-u, zahtijevajući da general Gotovina bude uhićen i poslan u Haag na suđenje. Osim toga, ured tužiteljice zlorabi svoje ovlasti. Glasnogovornica ICTY-a, Florence Hartmann, izravno je lobirala kod novinara i medija u Hrvatskoj, zahtijevajući da se izvješća i komentari koji brane Gotovinu prestanu objavljivati. Nastojala je i zastrašivati izvjestitelje koji su se raspitivali o temeljima ICTY-a za optužnicu protiv Gotovine. Del Ponte sada zahtjeva da njen mandat glavne tužiteljice bude produljen i nakon rujna 2003., kada istječe, sve dok suđenje Miloševiću ne završi. Umjesto da obnovi njen mandat, Bushova vlada trebala bi zahtijevati neovisnu istragu ureda gospođe Del Ponte zbog zloporabe ovlasti, neetičke optužnice koju je njen ured izdao protiv Gotovine i potpune nesposobnosti u sudbenom progonu najvećega masovnog ubojice kraja 20. stoljeća. U najmanju ruku, Sjedinjene Države slijedeće bi godine trebale iskoristiti svoje pravo na veto u Vijeću sigurnosti UN-a, kako bi blokirali ponovno imenovanje gospođe Del Ponte za glavnu tužiteljicu. Washington mora držati Haag odgovornim za njegove akcije. Ako to ne učini Washington, tko će", pita se Jeffrey T. Kuhner.