FRANCUSKA-LE MONDE 5.9.02. EUROPA BEZ NAFTE?

FRANCUSKA LE MONDE 5.IX.2002. Petnaestorica razmišljaju o strateškim zalihama nafte "Europa je sve više energetski ovisna: zbog iscrpljivanja nalazišta u Sjevernome moru, njezin će uvoz nafte sa sadašnjih 70 posto porasti na 90 posto do 2030. Uvoz zemnoga plina skočit će sa 40 na gotovo 70 posto, budući da se ta vrsta energije sve više rabi za proizvodnju električne energije. U času kada iračka kriza može ponovno izazvati skok cijena nafte, Povjerenstvo, koje potiče liberalizaciju energetskog tržišta Unije, želi se bolje zaštititi od vanjskih utjecaja. Na tjednoj sjednici koja će se održati 11.IX. u Bruxellesu, povjerenici bi trebali potvrditi prijedloge koje je pripremila njihova kolegica Loyola de Palacio, kako bi europske vlade zajednički upravljale nacionalnim strateškim zalihama. Tako bi mogle uspješnije reagirati dođe li do embarga i imati veći utjecaj na tržištima ako naglo skoči cijena sirove nafte. Petnaestorica su se već osigurala od fizičkog prekida opskrbe obvezavši se u Međunarodnoj agenciji za energiju (AIE) koja ovisi o Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), da će držati minimalne zalihe dovoljne za devedesetodnevnu potrošnju. No te se zalihe slabo nadziru - neke države ne ispunjavaju uvijek svoje obveze - a trebale bi biti zaštita od izvanrednih okolnosti, kao što je embargo Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEC) iz 1973. koji je doveo do osnutka AIE-a, ili Zaljevski rat iz 1991. Naprotiv, AIE ne želi posredovati na tržištu, a obuhvaća zemlje kao što su SAD, Japan i Australija, čiji se interesi ne moraju poklapati s interesima Europske unije. Gospođa De Palacio želi pronaći rješenje koje bi Uniji donijelo veći utjecaj i mogućnost djelovanja na međunarodnoj pozornici. 'G. 2000., Amerikanci su posredovali na svjetskim tržištima; Europljani su jedino mogli pojedinačno smanjiti poreze na dizelsko gorivo za vozače kamiona', zaključuju u Povjerenstvu. Prijedlog predviđa da se razina zaliha poveća s količine dovoljne za 90-dnevnu potrošnju na količinu za 120-dnevnu potrošnju - SAD je odlučio da će do 2004. svoje zalihe povećati za 30 posto. Traži da trećinom zaliha izravno upravljaju državne organizacije, dok ih danas najčešće drže naftne tvrtke. Zahvaljujući tim zalihama, Europljani bi mogli usklađeno posredovati na tržištu ako bi zbog porasta cijene nafte troškovi iznosili 0,5 posto BDP-a. To bi se moglo dogoditi danas, sa cijenom barila od 30 dolara. Povjerenstvo želi da u slučaju krize može upravljati tim zalihama uz pomoć odbora koji će činiti predstavnici zemalja članica. Europljani će u odboru odlučivati trebaju li međusobno biti solidarni. No europske su prijestolnice sumnjičave prema tom prijedlogu: njime bi Povjerenstvo dobilo ovlasti, a energija je u ovlasti država i mnogi zapravo sumnjaju u djelotvornost posredovanja na naftnim tržištima. U pitanje se dovode i prijedlozi o plinu, budući da je njihova provedba tehnički osjetljiva. Uvoz ovisi o trima područjima (bivši SSSR 41 posto, Alžir 29 posto i Norveška 25 posto). Povjerenstvo od država članica traži da osiguraju 60-dnevnu potrošnju za korisnike koji plin ne mogu zamijeniti drugim izvorom energije. Povjerenstvo kaže da će voditi računa o kapacitetima pojedinih država članica, budući da geologija nekih među njima ne dopušta stvaranje zaliha plina. Da bi smanjilo prijetnju, Povjerenstvo želi da minimalni dio opskrbe države jamče dugoročnim ugovorima. U svezi s tim prijepornim pitanjem, uprava Povjerenstva za energiju misli da bi kriza mogla dovesti do promjene u glavama: 'Vidjet ćemo hoće li države misliti isto kada Amerikanci bombardiraju Irak i kada barel skoči na 45 dolara', kaže visoki bruxelleski dužnosnik", izvješćuje Arnaud Leparmentier.