ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Mladi su u nepovoljnijem socijalno-ekonomskom položaju od drugih društvenih skupina, teško se zapošljavaju, teško dolaze do posla, ovisni su o roditeljima, istaknuo je ministar rada Davorko Vidović na
današnjoj sjednici Vlade koja je utvrdila Prijedlog nacionalnog programa djelovanja za mlade.
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Mladi su u nepovoljnijem socijalno-
ekonomskom položaju od drugih društvenih skupina, teško se
zapošljavaju, teško dolaze do posla, ovisni su o roditeljima,
istaknuo je ministar rada Davorko Vidović na današnjoj sjednici
Vlade koja je utvrdila Prijedlog nacionalnog programa djelovanja
za mlade.#L#
Naveo je da su tijekom devedesetih mladi u Hrvatkoj, kao i u drugim
tranzicijskim zemljama postali najsiromašnija skupina
stanovništva.
Program, čiji je prijedlog Vlada utvrdila ima za cilj pokazati
dugoročno opredjeljenje države za poboljšanje položaja mladih u
društvu.
Program, osim toga, želi poboljšati kvalitetu života mladih,
uključiti ih u procese odlučivanja, smanjiti njihovo iseljavanje.
Među stotinjak mjera okrenutih tom cilju je i prijedlog da se
mladima već sa 16 godina omogući glasovanje na izborima za lokalna
tijela vlasti, da se u Zakon o političkim strankama ugradi kvota
mladih, da se izjednači trajanje civilnog i vojnog roka.
Predloženi program okvirnog je karaktera, pa zacrtane mjere tek
trebaju razraditi i operacionalizirati resorna ministarstva.
Program se, inače odnosi na mlade od 15 do 29 godina koji po
posljednjem popisu stanovništva čine petinu ukupnog hrvatskog
stanovništva, odnosno 898.734 osobe.
Statistički podaci pokazuju da od 1953. udio mladih u ukupnom
stanovništvu stalno opada, a da unatoč tome raste broj nezaposlenih
u dobi do 29 godina.
Mladi sklapaju brak sve kasnije, a istovremeno u porastu je broj
razvoda brakova prije dvadesetdevete godine. Porast broja
neoženjenih i neudanih u dobi od 25 do 29 godina posljednjih godina
iznosi gotovo 35 posto.
Vlada je danas utvrdila i prijedlog nacionalne strategije
jedinstvene politike za osobe s invaliditetom do 2006.
Strategija se odnosi na sve osobe s invaliditetom, bez obzira na
vrijeme i okolnosti oštećenja, dakle neovisno o tome je li netko
rođen s invaliditetom ili je to postao tek na radnom mjestu, odnosno
u ratu.
Vidović je naveo kako su u posljednjih desetak godina postojala
različita prava u sferi materijalnih davanja osobama s
invaliditetom, da su razlike u primanjima, neovisno što se radilo o
istom stupnju invalidnosti, bile u omjeru jedan prema sedamnaest.
Statistički podaci pokazuju da osobe s invaliditetom čine oko 10
posto stanovništva odnosno 430.000 osoba.
Među brojnim mjerama koje se navode u strategiji je i Vladina obveza
da do konca 2003. redefinira ulogu svoga Povjerenstva za osobe s
invaliditetom i razmotri osnivanje ureda.
Do istog roka Vlada teba razmotriti i mogućnost uvođenja
pravobranitelja za prava osoba s invaliditetom.
Zavod za zaštitu obitelji i Povjerenstvo za osobe s invaliditetom
te resorna tijela trebaju izraditi plan provedbe strategije u roku
od šest mjeseci od usvajanja.
(Hina) bm/bn sšh