SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila dio "Strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljeću" o makroekonomiji i poslala ga na raspravu u Sabor. Premijer Ivica Račan, zaključujući raspravu o makroekonomskim aspektima razvoja, jednom od 19 dijelova Strategije, rekao je da je to dobra podloga za postizanje poželjne razine suglasnosti oko razvoja zemlje i prepoznavanje onih koji se za razvoj zalažu stvarno, te onih koji to čine samo na riječima. Ustvrdio je da zacrtane ciljeve razvoja nije moguće ostvariti bez suglasnosti socijalnih partnera, ali i politike. U raspravi je najsumnjičaviji u mogućnost ostvarivanja ciljeva Strategije bio potpredsjednik Slavko Linić, koji smatra da još nije došlo do potrebne promjene mentaliteta u društvu u korist razvoja. Glavni ciljevi makroekonomskog razvoja su, prema riječima Ante Babića, jednog od sudionika u izradi Strategije, povećanje izvoza i investicija, smanjenje troškova države i ulaganje u znanje. Za 15 godina BDP bi se trebao udvostručiti, za što je nužan gospodarski rast od 5 do 7 posto godišnje. Temeljnim pretpostavkama za ostvarenje tog cilja autori Strategije smatraju ljudske resurse, dugu industrijsku tradiciju, povoljan geografski položaj, zemljište, očuvana prirodna bogatstva i relativno dobru infrastrukturu. Predlaže se da se izvoz poveća stimuliranjem kvalitete domaćih proizvoda jer će ih to učiniti konkurentnijim na stranim tržištima, a istodobno će se smanjiti uvoz. Stabilni uvjeti privređivanja, kako oni fiskalni tako i pravni, pretpostavka su za dugoročna ulaganja u Hrvatsku. Neće se, tvrdi Babić, privući strani kapital samo snižavanjem poreznih stopa bez pravne sigurnosti za investitore. Babić smatra da treba smanjiti troškove vojske i policije, a novac preusmjeriti u znanje, izjednačiti poreznu politiku u kojoj neće biti izuzetaka i privilegija jer se porezno rasterećenje može postići proširenjem baze poreznih obveznika, a ne samo sniženjem poreznih stopa. Predlaže se i zamrzavanje proračuna i plaća u javnom sektoru na pet godina ako to bude potrebno radi smanjenja javne potrošnje. Potpredsjednik Vlade Goran Granić smatra da Strategija nije samo putokaz Vladi za određivanje prioriteta u razvoju već i građanima, menadžerima i nadzornim odborima jer bez njihova angažmana i podrške razvoja neće biti. Upozorio je i da će cijena rata koja se ogleda u vanjskom dugu još dugo ograničavati ambiciozniji razvoj. Ministar financija Mato Crkvenac smatra da Hrvatska ima dobru podlogu za ostvarenje razvojnih ciljeva zbog stabilnog tečaja i rasta proizvodnje. Međutim, postavljene ciljeve gospodarskog rasta smatra teškim, a neke mjere za njegovo ostvarivanje nerealnim. Potpredsjednik Ante Simonić i ministri Gvozden Flego i Ljubo Jurčić smatraju da ljudskim resursima i znanju, kao najvećem hrvatskom razvojnom potencijalu, treba dati veći značaj u strategiji. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović smatra da autori, predlažući rezanje sredstava za socijalna davanja, nisu sagledali postojeću situaciju u kojoj Hrvatska za socijalu izdvaja 0,7 posto proračunskih sredstava, a europske zemlje oko 1,7 posto. Ministar za europske integracije Neven Mimica rekao je da makroekonomski preduvjet za ulazak u EU nije stopa rasta BDP-a, već razvijenost tržišnog i konkurentnog gospodarstva. Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o naplati dospjelih a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, koju je predložilo Ministarstvo financija, a danas prihvatila hrvatska Vlada, produžen je zakonom određeni rok za zaključivanje nagodbi koji je do sada bio 21. kolovoza ove godine. Prijave za nagodbu podnijelo je više od 56 tisuća dužnika, a procijenjeni iznos njihovih dugovanja državi je oko šest milijardi kuna. Umjesto do sada predviđenih 180 dana od podnošenja ponuda za nagodbu, Uredbom se određuje da će se nagodbe sa dužnicima zaključivati najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja odluke hrvatske Vlade. Većina nagodbi trebala bi biti zaključena s krajem ove godine, rekao je ministar financija Mato Crkvenac u razgovoru s novinarima prije sjednice Vlade. Produživanje roka za zaključivanje nagodbi Crkvenac je pojasnio obimnošću dokumentacije koju su dužnici priložili, složenošću postupka, ali i neočekivano velikim brojem dužnika koji su izrazili spremnost na nagodbu. Javilo se ukupno 56.060 dužnika, što pravnih, što fizičkih osoba, među kojima su i obrtnici. Najveći pojedinačni dužnik, kazao je pomoćnik ministra financija i predsjednik Komisije za državna potraživanja Juro Bajić, je tvrtka RH Alan sa više od 110 milijuna kuna duga, no dio tog duga biti će riješen prijebojem potraživanja sa Hrvatskim cestama. Gledano prema gospodarskim granama, najzaduženija je poljoprivreda, metalo i drvnoprerađivačka, kao i tekstilna industrija, posebice subjekti sa područja od posebne državne skrbi, kazao je Bajić. Prema do sada obrađenim zahtjevima, ukupni iznos prijavljenog duga procjenjuje se na oko 6 milijardi kuna, a ministar Crkvenac očekuje da će se uskoro u gotovini od obrađenih dužnika naplatiti oko 1,14 milijarde kuna. Procjenjuje se da je vrijednost nagodbama ponuđenih nekretnina daljnjih 500 milijuna kuna, a naplatom dugovanja koja su ustupljena trećim osobama u proračun bi se trebalo sliti još pola milijarde kuna. Kako Zakon predviđa obročno plaćanje, u proračun će se uplaćivati dugovanja i idućih četiri do sedam godina, a sljedeće godine Crkvenac očekuje oko 400 milijuna kuna. Nove proračunske prihode ministar financija je najavio i od naplate potraživanja države od poslovnih subjekata koji su u stečajnom postupku, koja premašuju milijardu kuna. Osim dugovanja po osnovama obuhvaćenim ovim zakonom, velik broj dužnika ima nenaplaćenih obveza i po drugim osnovama koja su u izravnoj vezi s državnim proračunom. Riječ je o dugovanjima Ravnateljstvu za robne zalihe, Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, javnim poduzećima, kao i lokalnim vlastima. Stoga je Komisija za državna potraživanja predložila da i te institucije omoguće nagodbe za namirivanje vlastitih potraživanja, a Bajić je rekao kako će u naplatu dugovanja na principu sličnom ovom na državnoj razini krenuti i neke lokalne zajednice, poput Zagreba i Vinkovaca. Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i na drugo saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog Zakona o prostornom uređenju kojim se želi pojednostaviti izrada i smanjiti cijena izrade dokumenata prostornog uređenja bez lokacijske dozvole ili drugog akta. Kao posebnu vrijednost predloženog zakona Kovačević je naveo ukidanje lokacijske dozvole kao posebnog upravnog postupka, tako da će sve pretpostavke za gradnju, bez nepotrebnih administrativnih prepreka, biti regulirane građevinskom dozvolom. Vlada je prihvatila i Izvješće o provedbi Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, te donijela Uredbu kojom se rok za zaključenje nagodbe o izvršenju tih obveza s 20. kolovoza produljuje do kraja godine. Ministar financija Mato Crkvenac rekao je da je u zakonskom roku do 23. siječnja podneseno 56.050 prijava o spremnosti za nagodbu, pri čemu se procjenjuje da će ukupan iznos prijavljenog duga biti u visini od šest milijardi kuna. Od ukupnog broja predloženih nagodbi po načinu namirenja duga do 22. srpnja utvrđeno je 7.767 dužnika s iznosom od 1,164 milijardi kuna koji bi pripao državi, dodao je. Kao prednosti provedbe ovog zakona naveo je učinjeni veliki reformski zahvat u daljnjoj konsolidaciji ukupnih javnih financija Hrvatske, te uspostavu urednosti i odgovornosti svih njezinih obveznika - poduzeća i građana. Otvoreni dio vladine sjednice zaključila je ministrica turizma Pave Župan-Rusković, rekavši da je, prema prvim neslužbenim podacima, ostvareni turistički promet u prvih sedam mjeseci ove godine za 4 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.