ZAVRŠIO UN-OV SVJETSKI SUMMIT O ODRŽIVOM RAZVOJU

JOHANNESBURG, 4. rujna (Hina) - UN-ov Svjetski summit o održivom razvoju u Johannesburgu završio je u srijedu navečer usvajanjem Političke deklaracije kojom je 190 zemlja sudionica potvrdilo obveze iz ranije prihvaćenog Plana provedbe Agende 21, ključnog dokumenta dosad najvećeg skupa održanog u povijesti Ujedinjenih naroda.#L# Skup, koji je težio zacrtati planove za suzbijanje siromaštva i zaštitu okoliša, a okupio je više od 100 šefova država ili vlada, među njima i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića te više od 21 tisuće delegata svjetskih vlada i parlamenata, međunarodnih institucija, nevladinih udruga, multinacionalnih korporacija i novinara, formalno je u srijedu kasno navečer zatvorio domaćin, južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki. Unatoč devetmjesečnim pregovorima na tri kontinenta, koji su prethodili summitu, te 10-dnevnome radu u Johannesburgu, do posljednjeg trenutka usuglašavao se tekst Plana akcije kojim se na 70 strana razrađuju ciljevi i rokovi za oživotvorenje planetarnog koncepta održivoga razvoja, sadržanog u Agendi 21 s prvog Summita o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. Plan akcije, koji treba pridonijeti nastojanjima da se ublaži siromaštvo a istodobno zaustavi uništavanje prirodnog okoliša na planetu, bio je usvojen na poslijepodnevnoj završnoj sjednici summita. No usuglašavanje Političke deklaracije summita potrajalo je, međutim, satima nakon roka predviđenog za zatvaranje skupa u Konferencijskom centru Sandton, da bi se u konačnici prihvatio dokument koji sadrži samo 32 od početnih 69 članaka teksta u kojem se više ne spominje raniji poziv Opće skupštine UN-a za nadzor nacionalne provedbe sporazuma, već se kaže tek "obvezujemo se na zajedničko djelovanje". Na zaključnoj plenarnoj sjednici u Johannesburgu predstavnici zemalja sudionica nadopunjavali su se u prigovorima slabostima Plana akcije, a predstavnik Sjedinjenih Država, čiji su diplomati presudno utjecali na konačni izgled Plana, podsjetio je okupljene da se radi o neobvezujućem dokumentu. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan konstatirao je da Johannesburg nije donio sve što se očekivalo ali je izrazio zadovoljstvo što je summit ponovno ukazao na važnost održivog razvoja i svijest o održanju ravnoteže između razvoja i zaštite okoliša. Rusija i Kanada objavile su u srijedu da će ratificirati Protokol iz Kyota, čime je ispunjena kvota ratifikacije u 55 posto zemalja s istim postotkom udjela u emisiji plinova staklenika - što omogućuje da sporazum do kraja godine stupi na snagu. Sjedinjene Države uspjele su nametnuti svoja stajališta u nizu kompromisnih odredbi Plana akcije, no objava ruske i kanadske ratifikacije nanijela je udarac naporima administracije predsjednika Georgea Busha da odgodi početak provedbe Kyota. Novi udarac ugledu SAD-a čije je držanje na Summitu o zemlji ocijenjeno neprihvatljivim, nanesen je tijekom današnjeg govora državnog tajnika Collina Powella na summitu, koji je prekidan zvižducima i povicima. No sudionici su toplije dočekali Powellovu najavu o 50-postotnom povećanju američke pomoći nerazvijenima, koja sada iznosi 10 milijardi dolara u iduće tri godine. Plan akcije summita na svojih 70 stranica postavlja niz ciljeva kao što je prepoloviti broj od dvije milijarde ljudi koji žive bez vodovoda i kanalizacije, povećati izdvajanja za nerazvijene, zaustaviti smanjenje bioraznolikosti, povećati udio obnovljivih izvora energije, omogućiti obnovu ribljih fondova u svjetskim morima, te suzbijati epidemiju AIDS-a. Političari su kazali da su u plan ugrađeni najbolji mogući kompromisi u složenom svijetu suprotstavljenih interesa. Aktivisti organizacija za zaštitu okoliša izrazili su razočaranje usvojenim Planom akcije, ocijenivši da je zbog previše kompromisa izgubio oštrinu i fokusiranost kod najvažnijih pitanja. "Ništa za siromašne, ništa za klimu", upozorava se u zajedničkom priopćenju Greenpeacea, World Wilde Fonda i Oxfama. U priopćenju se dodaje da će johannesburški summit ostati zapamćen kao propuštena prigoda da se osigura energija za dvije milijarde ljudi na planetu koji nemaju pristupa energetskim mrežama i kao neuspjeh da se pokrene revolucija obnovljive energije koja je potrebna da bi se zaštitila klima. Čelnik Oxfama za to je optužio političare koji su "u raskoraku sa svjetskim javnim mnijenjem". Na završnim zasjedanjima summita sudjelovalo je i hrvatsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Stjepanom Mesićem, koji je u srijedu održao bilateralne razgovore s izraelskim ministrom vanjskih poslova Shimonom Peresom i albanskim premijerom Fatosom Nanoom. Hrvatski predsjednik obišao je i veliki izložbeni prostor Svjetskog summita u selu Ubuntu, glavnom središtu brojnih događanja udruga civilnog društva i skupina za zaštitu okoliša tijekom trajanja skupa. (Hina) dh rt