JOHANNESBURG, 3. rujna (Hina) - UN-ov Svjetski summit o održivom razvoju u Johannesburgu predstavlja iskorak u odnosu na dosadašnje skupove te vrste jer je donio nih konkretnih inicijativa i preuzetih obveza za pomoć nerazvijenima i
očuvanje okoliša, kao i mehanizme za njihovu provedbu, ocijenio je u utorak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić večer uoči završetka skupa i usvajanja završnih dokumenata o kojima se mukotrpno pregovaralo do posljednjeg trenutka.
JOHANNESBURG, 3. rujna (Hina) - UN-ov Svjetski summit o održivom
razvoju u Johannesburgu predstavlja iskorak u odnosu na dosadašnje
skupove te vrste jer je donio nih konkretnih inicijativa i
preuzetih obveza za pomoć nerazvijenima i očuvanje okoliša, kao i
mehanizme za njihovu provedbu, ocijenio je u utorak hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić večer uoči završetka skupa i usvajanja
završnih dokumenata o kojima se mukotrpno pregovaralo do
posljednjeg trenutka. #L#
Pregovori o završnim dokumentima skupa u utorak poslijepodne su
uspješno dovršenik a glavni tajnik summita Nitin Desai ocijenio je
da je skup postigao svoje glavne ciljeve - ponovno je vratio pitanje
održiva razvoja na svjetski dnevni red i stvorio je osjećaj
hitnosti kada je u pitanju zaštita Planeta.
"Radi se o impresivnom i vrlo dobro organiziranom skupu, najvećem u
povijesti u čijem je radu angažirano 60.000 ljudi", rekao je
predsjednik Mesić u razgovoru s hrvatskim novinarima.
Johannesburški summit, po njegovim riječima, razlikuje se od
dosadašnjih jer se ide na konkretizaciju a mnoge razvijene zemlje
su izlazile s konkretnim brojevima o dosadašnjem i budućem
izdvajanju za nerazvijene.
"Najvažnije je da se predlaže sistem na koji način bi se pomoglo
siromašnim i nerazvijenim zemljama", dodao je.
Istaknuo je i važnost volje za provođenje zaključaka summita o čemu
se, uz njegovo sudjelovanje, razgovaralo na današnjem okruglom
stolu o "odgovornosti za implementaciju".
Summit je iznimno važan za cijeli svijet, jer se ovdje u
Johannesburgu odlučuje o budućnosti, ne samo ovoga stoljeća i ne
samo budućeg naraštaja", rekao je hrvatski Predsjednik.
"Summit je važan i za Hrvatsku jer mi kao zemlja u tranziciji želimo
što prije postići europske standarde, a to znači napredovati ali
zaštititi svoj okoliš i svoje resurse", naglasio je Mesić.
Na pitanje o hrvatskoj ratifikciji Protokola iz Kyota na koju su
hitno pozvali čelnici Europske unije i njezinih članica u
Johannesburgu, kao i drugi državnici, predsjednik Mesić je
odgovorio kako je Hrvatska načelno za ratifikaciju sporazuma iz
Kyota, ali joj polazna osnovica za mjerenje stakleničkih plinova ne
odgovara (stanje 1990.), i traži novo utvrđivanje razine tih
plinova za cijelu regiju.
Objasnivši kako bi time mnoge hrvatske tvornice morale biti
zatvorene na što Hrvatska ne može pristati, izrazio je nadu da će
hrvatski prijedlozi za nove izračune razina biti prihvaćeni.
Hrvatski Predsjednik je sudjelovao u utorak i na mini-summitu
zemalja podunavsko-karpatske regije na kojemu se razgovaralo o
korištenju Dunava za sve podunavske zemlje kao i za sve zemlje koje
gravitiraju toj velikoj europskoj rijeci.
Hrvatsko izaslanstvo je summit iskoristilo i za više
multilateralnih i bilateralnih susreta.
Predsjednik Mesić se sastao u protekla dva dana s predsjednicima i
premijerima BiH, Rumunjske, Indonezije, SR Jugoslavije, Poljske,
Finske i Crne Gore, a u srijedu, zadnjega dana summita očekuju ga
sastanci s izraelskim ministrom vanjskih poslova Shimonom Peresom
i albanskim premijerom Fatosom Nanom.
(Hina) dh sd