ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Hrvatska je Vlada u programske prioritete za iduću godinu uključila i veći broj zahtjeva iz zajedničkog prijedloga poslodavaca i sindikata, ali je i ovaj put pokazala nesnalaženje, nesposobnost i nespremnost
da u pripremu svog dokumenta uključi i socijalne partnere, ocijenio je danas glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević.
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Hrvatska je Vlada u programske prioritete
za iduću godinu uključila i veći broj zahtjeva iz zajedničkog
prijedloga poslodavaca i sindikata, ali je i ovaj put pokazala
nesnalaženje, nesposobnost i nespremnost da u pripremu svog
dokumenta uključi i socijalne partnere, ocijenio je danas glavni
ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević. #L#
U Vladinom programu nema ni definiranja rokova u kojima pojedine
prioritete treba provesti, nema osoba i institucija koje trebaju
realizirati pojedine segmente programa i odgovarati za provedbu,
kazao je Ivančević na konferenciji za novinare.
Iz HUP-ove usporedne analize zajedničkog programa reformi
poslodavaca i sindikata i programa Vlade vidljivo je da je najveća
sukladnost postignuta u točkama koje se tiču reformi zdravstva,
sustava socijalne pomoći, privatizacije javnih poduzeća, reformi
tržišta rada, sustava obrazovanja i znanosti, poticanja
tehnološkog razvoja, te reforme sudstva.
Poslodavci su pak najmanje zadovoljni Vladinim prijedlozima
vezanim za reformu sustava državnih poticaja, jer smatraju da Vlada
tomu nije posvetila dovoljno pažnje. Zamjeraju i što u Vladinom
dokumentu nema kvantitativno iskazanog plana smanjenja deficita
opće države, javnog duga i državnih jamstava.
Naglašava se također da se smanjenje poreznog tereta najavljuje
kroz povećanje neoporezivog dijela dohotka, te da Vlada najavljuje
reformu radnog zakonodavstva, ali ne i smanjenje poreznog
opterećenja rada. Dojam je, zaključuju poslodavci, da Vlada, kod
poreznog rasterećenja najmanje govori o gospodarstvu i potrebi
olakšanja porezne presije.
Uoči početka jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora, glavni
ravnatelj HUP-a pozvao je na podizanje stupnja odgovornosti kod
donošenja bitnih političkih i gospodarskih odluka. Upozorio je da
su zakonski prijedlozi često loše pripremljeni, da se
nadglasavanjem u Sabornici često mijenjaju u posljednji trenutak,
što sve vodi problemima u njihovoj provedbi.
Ivančević je to ilustrirao i primjerom prijedloga zakona o
prostornom uređenju, izražavajući bojazan da bi, ako se on donese u
predloženoj formi, došlo do nepremostivih prepreka i blokade
njegove primjene. Predloženi zakon ne rješava niz pitanja i ne
uklanja administrativne prepreke stranim i domaćim ulaganjima,
ističu poslodavci. Ivančević je stoga preporučio da se predloženi
zakon povuče i izradi novi.
Glavni ravnatelj HUP-a upozorio je i na problem potrebe donošenja
velikog broja podzakonskih akata za provedbu pojedinih zakona.
Takav je primjer i Zakon o javnoj nabavi roba i usluga, za kojeg
Ivančević kaže da je dobar, ali je u svom najvećem dijelu
neprimjenjiv, jer nedostaju razni podzakonski akti, kao što je npr.
uredba o ustupanju radova i sl.
(Hina) bn db