FINANCIJSKI BILTEN OD 22. DO 29. KOLOVOZA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 22. DO 29. KOLOVOZA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Sjednica Vlade 9. Sa zatvorene sjednice Vlade 10. Vlada i sindikalci bez dogovora o otkupu dionica javnih i državnih tvrtki 11. Crkvenac: Priprema se sustav olakšica kod poreza na dohodak 12. Vlahušić: Iduće godine 1,5 milijardi kuna više za zdravstvo 13. Potpisan ugovor o rješavanju starog klirinškog duga prema Slovačkoj 14. HFP: Do kraja godine natječaji za prodaju većine tvrtki iz turističkog portfelja 15. Investitori u SAD u srpnju povukli 49 milijardi dolara 16. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 23. VIII - - - 94.000.000 0,56 26. VIII 100.000.000 55.000.000 0,50 188.000.000 0,77 27. VIII 120.000.000 60.000.000 0,50 141.000.000 0,88 28. VIII 150.000.000 55.000.000 0,50 119.000.000 0,74 29. VIII 50.000.000 - - 86.000.000 0,85 Dnevni prosjek 105.000.000 56.666.000 0,50 125.600.000 0,76 Neusuglašenost uvjeta kreditiranja ovoga je tjedna na Tržištu novca bila, u većini slučajeva, "krivac" za nepodmirenje većeg dijela ukupno prijavljene potražnje. U dnevnom trgovanju, u četvrtak, tako ovoga tjedna upravo iz tog razloga nije bila plasirana niti jedna dnevna pozajmica. Dodatna zanimljivost u dnevnom trgovanju bila je u petak kada uopće nije postojala potreba korisnika za dnevnim kreditima. Kako bilo, ovoga je tjedna unatoč za gotovo 36 posto većoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje podmireno nje tek nešto manje 60 posto. Insistiranje pak korisnika na nižim kamatnim stopama utjecalo je i na cijenu novca. Ona je naime u prosjeku ovoga tjedna iznosila 0,5 posto, što je više od dvostruko niža vrijednost u usporedbi s tjednom ranije. I u prekonoćnom je kreditiranju, uz kreditna limite kreditora, glavnu ulogu imala neusuglašenost uvjeta kreditiranja među sudionicima. To je uglavnom i bio razlog za nepodmirenje dijela ukupno prijavljene potražnje. I ovdje su, slično dnevnom kreditiranju, insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama značajnije spustile prosječnu tjednu cijenu novca. Tako je ona u usporedbi s prošlotjednom u prosjeku bila niža 0,35 postotnih bodova ili više od 31,5 posto, prosječno iznosivši 0,76 posto. Ovoga je tjedna ugovorena i kupoprodaja mjenica u iznosu od pet milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 847 milijuna kuna, koliko je i ukupno ponuda prihvaćeno. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 1,90, a najviša 2,10 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 1,97 posto, a vagana diskontna cijena 99,811 kuna. Od 28. kolovoza vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,338 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 23. do 29. kolovoza (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 465 490 475 4.607.426 Podravka 192,11 204 203 1.939.822 Arenaturist 48 48 48 16.032 Atlas 26 26 26 7.986 Atlantska plovidba 31,18 31,19 31,18 15.436 Croatia osiguranje-P 2.600 2.700 2.600 54.950 Croatia osiguranje-R 2.000 2.700 2.200 283.630 ZIF Dom 48 50 49,51 329.698 ZIF Expandia 37,12 39 37,24 44.443 Rabac ugost. i turizam 100 105 100 36.317 Istraturist 86 90 87,15 164.468 Jadran-turist 57 58 58 86.254 Jadranski naftovod 2.050 2.050 2.050 141.450 Karlovačka banka-R 48 50 48 115.948 Karlovačka pivovara 460 480 460 119.070 Končar 77,95 78 78 59.886 Kraš 223 230 228 231.152 Privredna banka 225,15 229,50 229,50 373.541 Plava laguna 632 675 650 113.723 Riviera 133 139 138 313.139 Slavonska banka 701 702 702 8.422 ZIF Slavonski 26,12 27 26,54 51.242 ZIF Središnji nacionalni 41,51 43 42 64.701 Štedionica Sonic-R 130 130 130 1.300 Sunčani Hvar 57 62,90 60 296.328 Varaždinska banka 175 185 185 27.600 Varteks 39,17 41 41 11.761 ZIF Velebit 48 50 49 61.585 Zagrebačka banka-R 1.050 1.050 1.050 105.000 Zlatni rat 50 50 50 700 PIF Pleter 34,63 35,50 35,50 23.166 PIF Sunce 22 24 24 50.259 DAB-O-03A*1 105,30 105,30 105,30 71.278 DAB-O-03Arep/prij*2 104,85 104,85 - 7.714.580 DAB-O-03Ainstit*3 105,00 105,15 - 6.963.485 DAB-O-05A*4 108,90 109,50 109,50 901.127 DAB-O-05Arep/prij*5 110,25 110,25 - 6.491.581 DAB-O-05Ainstit*6 109,60 109,60 - 806.407 HZZO-O-047A*7 107,00 107,10 107,10 1.773.040 HZZO-O-047Arep/prij*8 106,75 107,20 - 11.011.604 HZZO-O-047Ainstit*9 106,65 107,15 - 9.740.657 RHMF-O-049A*10 103,60 103,60 103,60 17.537 RHMF-O-049Arep/prij*11 103,40 103,80 - 10.664.984 RHMF-O-08CArep/prij*12 105,50 105,50 - 3.881.203 RHMF-O-125A*13 103,80 103,90 103,85 1.341.212 RHMF-O-125Arep/prij*14 103,70 104,40 - 26.882.685 RHMF-O-125Ainstit*15 103,70 103,70 - 7.631.160 RHMF-A-A*16 29,11 29,11 29,11 66.422 105.649.212 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *5obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *6obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *7 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *8obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *9obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *12obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljna, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *15obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljna između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljna na burzi *16Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBC 1* 10,27 - CAIN-U-SEUR 2* 7,30 - ERSI-U-ERNI 3* 75,55 77,44 EUIN-U-ICFE 4* 93,09 93,32 EUIN-U-ICFF 5* 103,94 104,20 FOIN-U-VICF 6* 17,36 18,23 PBZI-U-GLBF 7* 101,71 - PBZI-U-NVCF 8* 103,01 - TTIN-U-A 9* 44,20 45,53 ZBIN-U-BOND 10* 106,41 - ZBIN-U-EURP 11* 111,32 - ZBIN-U-GLBL 12* 97,66 - ZBIN-U-PLUS 13* 113,40 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;9* Otvoreni fond-TTInvest;10* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Bond;11* Otvoreni fond Zagrebačke banke-ZABA Europlus;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Global;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke- ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 105,6 milijuna kuna, ponovno ponajviše zahvaljujući trgovini državnim obveznicama. Tako je izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 ostvareno 26,8 milijuna, HZZO 11 milijuna, RHMF049 10,6, DAB03 7,7 milijuna, DAB05 6,4, RHMF08 3,8 milijuna kuna prometa. Izvanburzovnom pak institucionalnom trgovinom obveznicama HZZO ostvareno je 9,7 milijuna, RHMF125 7,6 milijuna, DAB03 6,9 milijuna, dok je burzovnom trgovinom obveznicama HZZO ostvareno 1,7, a RHMF125 1,3 milijuna kuna prometa. Inače, uz obveznice bile su aktivne 32 dionice, pri čemu je njih 16 dobilo, dok ih je 11 izgubilo na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće su mjesto, s rastom cijene od po 50 kuna, zauzele dionice Plave lagune i Slavonske banke. Slijedila ih je, s dobitkom od 39 kuna, obična dionica Zagrebačke banke. Cijena pak dionice Plive porasla je 13, redovne dionice Štedionice Sonic devet, Podravke sedam, a Privredne banke 4,5 kuna. Dionice Končara, Riviere i Sunčanog Hvara poskupile su tri, a Istraturista 1,15, dok su dionice Jadran-turista, Varteksa i PIF-a Sunce skuplje jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 96 odnosno 25 lipa, našle su se dionice PIF-a Pleter i ZIF-a Dom. Na vrijednosti su, 0,7 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB- a porasla je 0,59, a obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine 0,4 postotna boda od nominalne cijene. Također je, 0,1 postotni bod od nominalne cijene, porasla vrijednost obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Neslavno su vodeće mjesto na listi gubitnica zauzele su dionice Croatia osiguranja. Tako je cijena povlaštene dionice tog osiguravajućeg društva potonula čak 500 kuna ili 18,5 posto, dok je cijena redovne dionice istog društva niža 50 kuna. Slijedila ih je, s padom cijene od 30 kuna, dionica Karlovačke pivovare. Dionica pak Jadranskog naftovoda pojeftinila je deset, Varaždinske banke pet, a ZIF-a Središnji nacionalni dvije kune. Dionica Atlasa jeftinija je 1,5, ZIF-a Expandia 1,26, a ZIF-a Velebit 1,2 kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od po jedne kune, našle su se redovna dionica Karlovačke banke te dionica ZIF-a Slavonski. Na vrijednosti su, 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Plive te Podravke, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 26 bodova - na 1.104 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 23. do 29. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Croatia osiguranje-P 2.500 2.500 2.500 37.500 Croatia osiguranje-R 2.600 2.600 2.600 2.600 ZIF Dom 48,36 49,95 49,60 1.103.440 Elka 66 66 66 4.554 ZIF Expandia 38 39,89 39,89 696.360 Hoteli Rabac 100 100 100 117.204 Jadroplov 25 25 25 12.925 Kraš 230 230 230 8.280 Kvarner banka 50 50 50 11.050 Laguna 232,09 245 245 495.101 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 Međimurska trik. Čakovec 100 100 100 21.250 Osijek-Petrol 150 150 150 36.900 Plava laguna 65 650 650 5.200 Panonia 30,04 30,05 30,04 16.315 Podravka 196 200 200 27.573 Riadria banka 82 90 90 10.804 Riviera 132 139 139 381.859 ZIF Slavonski 26,04 28 27 1.305.431 Slatinska banka-P 70,17 90,08 90,07 10.630 ZIF Središnji nacionalni 42,10 44 43 1.374.492 Sunčani Hvar 60 60 60 6.000 Štedionica Sonic-P 111 125 111 11.555 Varteks 41 41 41 1.606.338 ZIF Velebit 49 50 49 221.394 Zanatlija Kastav 200 200 200 15.000 PIF Pleter 34,68 35,50 35 334.072 PIF Sunce 22,95 24,50 24 120.999 RHMF-A-A* 29,00 30,05 29,07 508.003 8.494.650 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Varaždinskoj burzi ostvaren promet od 8,4 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini povlaštenim dionicama Štedionice Sonic (1,6 milijuna), te dionicama ZIF-ova Središnji nacionalni, Slavonski (po 1,3 milijuna) i Dom (1,1 milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 28 dionica, a pritom je njih devet dobilo, a osam izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, 25 kuna, porasla cijena dionice Plave lagune. Značajnije je, 19,97 kuna ili gotovo 28,5 posto, poskupila povlaštena dionica Slatinske banke. Slijedila ju je, s rastom cijene od 13,56 kuna, dionica Lagune. Dionica pak Riadria banke poskupila je deset, Podravke sedam, a Riviere četiri kune. Dionica Sunčanog Hvara skuplja je 2,2, a Kvarner banke jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 60 lipa, našla se dionica PIF-a Sunce. Među gubitnicama najviše je, čak 1.600 kuna ili više od 39 posto, potonula cijena povlaštene dionice Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s padom cijene od 100 kuna, redovna dionica istog osiguravajućeg društva. Povlaštena pak dionica Štedionice Sonic pojeftinila je deset, a Elke četiri kune, dok su dionice ZIF-ova Središnji nacionalni i Velebit jeftinije 1,5 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 50 odnosno 25 lipa, našle su se dionice ZIF-ova Slavonski i Dom. Na vrijednosti su, jedan postotni bod od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. VIN indeks pao je ovoga tjedna pet bodova - na 650 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 22. kolovoza 29. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 9.053,64 8.670,99 -4,22 Tokyo/Nikkei 9.814,02 9.620,14 -1,97 London/FTSE-100 4.434,70 4.209,30 -5,08 Frankfurt/DAX 30 3.906,55 3.660,95 -6,28 Izvješće o većem od očekivanog pada povjerenja američkih potrošača, koje je potaklo strahovanja da bi potrošači mogli čvrsto zatvoriti novčanike i time usporiti gospodarski oporavak, te najnoviji podatak o skromnom gospodarskom rastu Sjedinjenih Država u drugom tromjesečju najvećim su dijelom uzrokom pada vrijednosti američkih burzovnih indeksa na najniže razine u posljednja gotovo dva tjedna, povukavši na dolje i indekse na ostalim najznačajnijim svjetskim tržištima kapitala. Tako je njujorški Dow Jones indeks u proteklih sedam dana pao za 4,22 posto, na 8.670 bodova. Još započeti pad cijena dionica na američkim tržištima u prošli petak proširio se i na ovotjedno poslovanje. Iako su dionice prethodnih tjedana značajno jačale, izazvavši 19-postotni rast tržišta sa višegodišnjih najnižih razina dosegnutih krajem srpnja, ulagači su i dalje na oprezu. Raznoliki gospodarski pokazatelji objavljeni posljednjih tjedana pomogli su potkopati vjerovanje ulagača da je oporavak odmah iz ugla. Raspoloženje na Wall Streetu tako su donekle početkom tjedna poboljšali novi podaci o nastavku značajnog rasta u sektoru kupnje kuća, koji pokazuju da je prodaja novih kuća u Sjedinjenim Državama u srpnju porasla 6,7 posto, na rekordnu razinu od godišnje 1,017 milijuna kuća, potaknuta niskim kamatnim stopama na hipotekarne kredite. No, u ionako slabom obimu trgovanja, zbog odlaska većeg broja sudionika na tržištu na godišnje odmore, tržište je u značajnoj mjeri bilo pogođeno padom povjerenja američkih potrošača na najnižu devetomjesečnu razinu u kolovozu. Ulagače, naime, zabrinjava da bi pad osobne potrošnje, glavni pokretač američkog gospodarskog rasta, mogao usporiti oporavak i umanjiti korporativnu dobit. Novi udarac povjerenju ulagača zadan je u četvrtak objavom američke vlade o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju u skladu s ranijim procjenama - u visini 1,1 posto. Takva je stopa rasta BDP-a dokaz značajnog usporavanja rasta gospodarskih aktivnosti u SAD-u u odnosu na ranije tromjesečje kada je zabilježen rast od pet posto na godišnjoj razini. U proteklih su se sedam dana pod većim pritiskom našle tehnološke dionice, budući se ulagači pitaju hoće li se korporativna potrošnja na tehnološke proizvode i usluge ponovno oporaviti. Na pad cijena dionica na Wall Streetu utjecale su i vijesti da su analitičari snizili svoje procjene dobiti za čitav raspon tvrtki, od brokerskih do tehnoloških divova. "Svatko bi rado pronašao razlog za ponovni povratak ulaganja u tehnologiju, argumentirajući ga time što su ona tako niska", ocjenjuje situaciju na tržištima direktorica u Brandywine Asset Managementu, Donna Van Vlack. "No i dalje morate racionalizirati činjenicu da će biti potrebno mnogo vremena za oporavak od svih boljki, izlječenje od svih šteta, te rješavanje problema prekomjernih kapaciteta". Među značajnijim su se prošlotjednim gubitnicima, tako, pored tehnoloških, našle i dionice brokerskih tvrtki. Europska tržišta, nakon tjedna slabašne trgovinske aktivnosti zaključenog iznenadnim padom uslijed neočekivanog izvješća drugog po veličini svjetskog reosiguravatelja Swiss Re o padu neto dobiti u prvoj polovici godine, ponovno su se našla na silaznoj putanji. Londonski je FTSE indeks tjedan zaključio na 4.209 bodova, zabilježivši 5,08-postotan pad, dok je frankfurtski DAX pao za 6,28 posto, na 3.660 bodova. Padu cijena dionica dobrim je dijelom pridonijela vijest o slabljenju poslovne klime u Njemačkoj u kolovozu i to treći mjesec za redom, povrh šoka izazvanog izvješćem o padu povjerenja američkih potrošača. "Gospodarska su očekivanja uglavnom negativna a njihov je pad teško pomiriti sa sve stabilnijim očekivanjima dobiti", ocijenio je raspoloženje na europskim tržištima Robert Kerr, strateg paneuropskih dionica pri Bank of America. On ocjenjuje da tržišta najvjerojatnije neće ponovno dosegnuti prošlomjesečne najniže razine, ali upozorava da bi dionice prije kraja godine mogle ponovo gubiti na vrijednosti. "Procjene i dalje mogu izazvati sve mogućnosti, ali sve se može riješiti s vremenom ako dobit dobije šansu za oporavak. Problem je samo u tome što taj oporavak može trajati šest mjeseci i duže". Na europskim je tržištima među najvećim prošlotjednim gubitašima bio sektor osiguravatelja, čiji su gubici izazvani neočekivanim izvješćem Swiss Re o padu neto dobiti u prvoj polovici godine, objašnjenim potresima na tržištima. Pored 10-postotnog gubitka na vrijednosti njegove dionice, zbog strahovanja da će na jednak način biti pogođeni i ostali iz tog sektora, gubitke su bilježili i Zurich Financial, francuska Axa, nizozemski ING i Aegon, te njemački Allianz i Munich Re. Službeni Nikkei indeks Tokijske burze također je oslabio u proteklom tjednu, i to 1,97 posto, na 9.620 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 22. kolovoza 29. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9687 0,9846 1,64 Euro/JPY 116,22 116,32 0,08 USD/JPY 119,94 118,14 -1,50 Dolar je ovoga tjedna oslabio prema euru i jenu, ponajviše pod utjecajem loših gospodarskih pokazatelja i to prije svega većeg od očekivanog pada povjerenja američkih potrošača te skromnog gospodarskog rasta u drugom tromjesečju, koji su potkopali vjerovanje ulagača da je oporavak u najvećem svjetskom gospodarstvu odmah iza ugla, što je rezultiralo padom cijena dionica na Wall Streetu i većim prodajama dolara. Dolar je tako u proteklih sedam dana oslabio za 1,64 posto prema euru, koji tako vrijedi 98,46 američkih centi. Gotovo jednako toliko izgubio je na vrijednosti prema jenu, dosegnuvši 118,14 jena za dolar. "Pad cijena dionica na tržištima ne pomaže dolaru a postoji bojazan da bi slabi gospodarski pokazatelji iz SAD-a mogli biti iskorišteni kao izgovor za daljnje rasprodaje," ukratko je ocijenio raspoloženje na tržištima čelnik istraživanja financijskih tržišta u Credit Agricole Indosuez, Mitul Kotecha. Američka vlada objavila je u četvrtak podatak o rastu američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju sukladno s ranijim procjenama - u visini 1,1 posto, koji tako svjedoči o značajnom usporavanju rasta aktivnosti, nakon u prva tri mjeseca ove godine zabilježenog pet-postotnog rasta na godišnjoj razini. S fronta gospodarskih izvješća, slabljenju dolara uvelike je pridonio i ranije u tjednu objavljen podatak o padu povjerenja američkog potrošača u kolovozu na najnižu devetomjesečnu razinu. "Slabo povjerenje potrošača uistinu pokazuje krhkost američkog dolara i gospodarskog oporavka SAD-a", kazao je valutni strateg iz Commerzbanke, Kamal Sharma. "Dolar je osjetljiv na objavu loših gospodarskih pokazatelja koji se očekuju ovih dana, tako da bi se mogao izjednačiti s eurom". Nadalje, padu dolara pridonijela je bojazan od mogućeg napada SAD-a na Irak, nakon što je potpredsjednik Dick Cheney ovoga tjedna izjavio da je uklanjanje iračkog lidera Sadama Husseina 'nužno'. Američki predsjednik George W. Bush traži Husseinov odlazak zbog iračkog razvijanja nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja. Prošli je tjedan Bush izjavio da Hussein mora biti uklonjen "u interesu svijeta". S druge strane, u Europi je s nestrpljenjem dočekan najnoviji podatak o poslovnom raspoloženju u Njemačkoj. Ključan indeks poslovnog povjerenja uglednog njemačkog ekonomskog instituta Ifo, u kolovozu je pao na 88,8 bodova, sa srpanjskih 89,9, što je nešto veći pad nego su očekivali analitičari, a signalizira da europsko najveće gospodarstvo vjerojatno neće uskoro dobiti na zamahu. Predsjednik Ifo instituta, Hans-Werner Sihler, kazao je da rezultati istraživanja signaliziraju moguću stagnaciju oporavka, barem za određeno vrijeme. Euro se ovoga tjedna gotovo i nije mijenjao u odnosu na jen, pa tako stoji i dalje na oko 116,32 jena za euro. Što se tiče Japana, tržišta s velikom pozornošću iščekuju seriju gospodarskih pokazatelja, od bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju do podataka o nezaposlenosti, industrijskoj proizvodnji te cijenama na malo u srpnju. "Tržište je sada daleko svjesnije da Europa i Japan ne nude interni izvor snažnog rasta. Oni ne mogu prosperirati kada američko gospodarstvo usporava," kazao je valutni strateg u UBS Warburg, Shahab Jalinoos. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 22.08.02 USLIB 1,81 1,81 1,77 1,76 22.08.02 EULIB 3,31 3,33 3,35 3,40 29.08.02 USLIB 1,85 1,82 1,82 1,83 29.08.02 EULIB 3,34 3,34 3,37 3,40 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 23. do 30. kolovoza 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 23. kolovoza 30. kolovoza u % Euro 1 7,3639 7,3670 0,04 USD 1 7,5466 7,4716 -0,99 GBP 1 11,5314 11,5307 -0,00 JPY 100 6,3313 6,3432 0,18 CHF 1 5,0115 5,0074 -0,08 SIT 100 3,2386 3,2411 0,07 Ovoga je tjedna, prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna u odnosu na neke od promatranih valuta dobila, dok je u odnosu na druge izgubila na vrijednosti. Tako je njen tečaj u odnosu na euro, u posljednjih 14 dana, pao 0,14 posto. Također je, 0,14 posto, u istom razdoblju, kuna oslabila u odnosu na slovenski tolar. U proteklih je pak sedam dana tečaj japanskog jena porastao 0,18 posto. S druge je pak strane, u posljednja četiri tjedna, tečaj kune u odnosu na švicarski franak porastao 1,84 posto. U sedmodnevnom je pak razdoblju kuna u odnosu na američki dolar ojačala 0,99 posto, dok se tečaj funte zadržao na gotovo istoj razini. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 42 Dana 91 Dan 182 Dana Ostvareni iznos emisije 75.000.000 220.000.000 80.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 165.000.000 220.000.000 210.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7821,90 % 99,5042,00 % 98,6722,70 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,7702,00 % 99,5042,00 % 98,6232,80 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,7821,90 % 99,5042,00 % 98,6722,70 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 0 Dospijeće 2002. 10. listopada 28. studenoga 27. veljače Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 350 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na 375 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 42 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 165 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 75 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,782 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 1,90 posto. Najniža ponuđena cijena iznosila je 99,770 kuna, uz kamatnu stopu od 2,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,782 kune, te se zapisi izdaju uz kamatu od 1,90 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 220 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,504 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,00 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,504 kune uz kamatu od 2,00 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,504 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,00 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 210 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 80 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,672 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,623 kune, uz kamatu od 2,80 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 98,672 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,70 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,051 milijarda kuna. Od toga je 513,5 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 928,8 milijuna, dok je na rok od 182 dana upisano 3,609 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 03. rujna, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 8. Sjednica Vlade Hrvatska vlada sa svoje je sjednice u četvrtak Saboru na donošenje uputila paket akata za poticanje ulaganja u gospodarstvo. Bez glasova četvorice ministara (iz HSS-a) Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o poticanju ulaganja, čiji je cilj ekonomski potaknuti domaće poduzetnike da više investiraju i stvoriti konkurentan ambijent za strane ulagače. Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva, HSS-ovac Željko Pecek protivi se predloženim zakonskim rješenjima, tvrdeći da se poticajima ne bi mogli koristiti obrtnici i zadrugari, već samo trgovačka društva. Upozorio je da je po važećem Zakonu o poticanju ulaganja svega devet trgovačkih društava ostvarilo poticajne i carinske mjere. Prema predloženom zakonu, poticajne mjere odnosile bi se na ulaganja u dugotrajnu imovinu u iznosu većem od dva milijuna kuna. Te mjere predviđaju smanjenje porezne osnovice poreza na dobit, oslobađanje plaćanja carine, posebne poticajne mjere u iznimno opravdanim slučajevima, kao i davanje na korištenje nekretnina, ili drugih infrastrukturnih objekata u vlasništvu države. Saboru je upućen i Prijedlog zakona o slobodnim zonama i slobodnim skladištima, a uredbom je Vlada osnovala Agenciju za promicanje izvoza i ulaganja koja bi trebala početi raditi do kraja 2002. Agencija bi među ostalim obučavala izvoznike o uvjetima izvoza na strana tržišta, informirala o novim metodama poslovanja u međunarodnoj trgovini, davala potpore izvoznicima kroz sufinanciranje posebnih projekta i sl. Vlada je utvrdila prijedlog zakona o azilu kojim se po prvi puta cjelovito uređuje sustav azila u Hrvatskoj. Zahtjev za priznavanje azila podnosio bi se policijskoj upravi, odnosno postaji, dok bi o samom zahtjevu odlučivao MUP. Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin ističe da će za sam start primjene zakona trebati 7,3 milijuna kuna, zbog povećanja broja službenika, ustroja nove evidencije, osiguranja prihvatilišta za tražitelje azila, itd. Za prihvatilište Vlada je MUP-u dodijelila bivšu vojarnu Trstenik kod Dugog Sela gdje će se moći zbrinuti oko 200 azilanata. Utvrđen je i prijedlog zakona o zaštiti osoba i imovine u kojemu više nema dosadašnje zakonske odredbe da strane fizičke i pravne osobe ne mogu obavljati zaštitarsku djelatnost u Hrvatskoj. Vlada je dala odobrenje za otvaranje šest graničnih prijelaza za pogranični promet između Hrvatske i Slovenije, a temeljem Sporazuma o prekograničnom prometu i suradnji. Ti bi prijelazi trebali biti otvoreni najkasnije do konca godine. Hrvatska vlada prihvatila je i novi tarifni sustav za električnu energiju koji za kućanstva znači prosječno povećanje cijene struje za 9 posto. Novi tarifni sustav primjenjivat će se od 1. rujna. Prema njemu građani s jednotarifnim brojilima struju će plaćati 60 lipa po kilovatsatu (kWh), oni s dvotarifnim brojilima plaćat će 64 lipe u višoj, dnevnoj tarifi (od 6 do 22 sati), a 32 lipe po kWh u nižoj, noćnoj tarifi (od 22 do 06 sati). Uz to sva će kućanstva plaćati i stalnu mjesečnu naknadu od 15 kuna. Primjenom novog tarifnog sustava HEP može očekivati povećanje prihoda od kućanstava za prosječno 9 posto, kazao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Istaknuo je da je takav prijedlog u skladu s prošlotjednim zaključkom Vlade koja je prvi prijedlog HEP-a o prosječnom povećanju cijene za kućanstva od 15 posto vratila na doradu i zatražila da to povećanje bude prosječnih 9 posto. Kao što je Vlada i zatražila u novom, u četvrtak prihvaćenom tarifnom sustavu ne predviđa se povećanje cijene električne energije za industriju i poduzetnike. Tako će primjena novog tarifnog sustava HEP-u donijeti ukupno povećanje prihoda za 4,5 posto, kazao je Jurčić. Članovi Vlade ističu da će najveći teret poskupljenja električne energije podnijeti najveći potrošači, odnosno oni koji troše više od 5 tisuća kWh godišnje. Nakon što je prošli tjedan odobrila povećanje cijene plina, Vlada je dobila informacije o planovima razvoja plinskog transportnog sustava do 2011. Ukupna vrijednost tih projekata je 460 milijuna dolara, a predviđaju gradnju plinovoda Pula - Karlovac (dužine 192 km) i plinovoda Pula - Umag (78 km), u što treba uložiti ukupno oko 130 milijuna dolara. Projekt predviđa i plinifikaciju Dalmacije (investicija od oko 155 milijuna dolara), te projekt modernizacije plinske mreže u srednjoj i istočnoj Hrvatskoj (investicija od oko 175 milijuna dolara). Hrvatska vlada odobrila je 11 milijuna kuna pomoći za kupnju obveznih udžbenika za osnovnoškolce i srednjoškolce iz socijalno ugroženih obitelji. Pomoć se dodjeljuje djeci iz socijalno ugroženih obitelji koje ostvaruju pomoć za uzdržavanje, zatim djeci smještenoj u udomiteljsku obitelj, te onoj u domove socijalne skrbi. 9. Sa zatvorene sjednice Vlade Vlada je na zatvorenoj sjednici u četvrtak prihvatila Izvješće o tijeku Procesa stabilizacije i pridruživanja i uputila ga u Hrvatski sabor kao i Polugodišnje izvješće o ostvarivanju plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih članica. Oba izvješća odnose se na razdoblje od siječnja do lipnja 2002., priopćeno je iz Vlade. Prihvaćeno je i Izvješće o provođenju reforme zdravstva, koje sadrži mjere za povećanje učinkovitosti zdravstvenog sustava. Tim mjerama povećat će se odgovornost vlasnika zdravstvenih ustanova, njihova financijska efikasnost te će se time unaprijediti kvaliteta zdravstvene zaštite, kaže se u priopćenju. Vlada je na zatvorenoj sjednici donijela odluku o održavanju bilateralnih vojnih vježbi Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država na hrvatskom teritoriju te je uputila u Sabor, gdje je također upućen i prijedlog o upućivanju deset pripadnika oružanih snaga u mirovnu misiju UN-a u Sierra Leone. Donesena je odluka o obnavljanju šećera iz državnih robnih zaliha u količini od 8,6 tisuća tona iz kampanje 1999., uz rok povrata iste količine po završetku ovogodišnje kampanje, po načelu kilogram za kilogram. Vlada je dala suglasnost Upravnom vijeću Nacionalnog parka Mljet za ulaganje 1,3 milijuna kuna za izgradnju ekološke brane u Solinama. Donijeta je odluka o sklapanju nagodbe s 1.204 dužnika, ukupnog iznosa od 118 milijuna kuna, sukladno Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava. Vlada je podržala Odluku kojom se daje državno jamstvo za kreditno zaduženje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kod Hrvatske poštanske banke, Privredne banke, Zagrebačke banke i Riječke banke u iznosu od 820 milijuna kuna za rješavanje problematike zdravstvenog sustava. Rok korištenja kredita je 31. listopada 2002., sukcesivno, prema potrebama financiranja s fiksnom godišnjom kamatom od 6 posto. Vlada se suglasila sa zaduženjem Grada Crikvenice kod Riječke banke u iznosu od 10,3 milijuna kuna za financiranje kapitalnog projekta izgradnja sportske dvorane, te s refinanciranjem ostatka kredita u iznosu 2,7 milijuna kuna. Tvornici Đuro Đaković odobreno je 403 tisuće kuna na teret Tekuće zalihe Državnog proračuna za ovu godinu. Tim će se novcem sufinancirati obnova mosta na rijeci Savi kod Šamca. Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe dana je suglasnost za zaduženje kod Europske investicijske banke za "Projekt kontrole zračne plovidbe Zagreb" u iznosu 20 milijuna eura, te je prihvaćeno Izvješće o završnim pregovorima za sklapanje Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke vezano uz navedeni projekt. Također je dala suglasnost Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe za zaduženje kod Europske investicijske banke, za "Projekt centra za oblasnu kontrolu Zagreb" u iznosu 25 milijuna eura te je i u ovom slučaju prihvatila Izvješće o završnim pregovorima za sklapanje Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke. Vlada je pokrenula postupak sklapanja Protokola o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe - EUROCONTROL, a koji bi pridonio ostvarenju ciljeva i zadaća EUROCONTROLA-a. 10. Vlada i sindikalci bez dogovora o otkupu dionica javnih i državnih tvrtki Vlada i sindikalci nisu niti nakon nekoliko mjeseci pregovora uspjeli usuglasiti uvjete povlaštenoga otkupa dionica javnih i državnih poduzeća, pa sindikati zbog toga prijete izlaskom iz socijalnoga sporazuma "Partnerstvo za razvoj". Iako je radna skupina Vlade, sindikata i poslodavaca usuglasila većinu odredbi aneksa o restrukturiranju i privatizaciji gospodarstva, sporna je ostala visina popusta i rokovi otplate dionica. Vlada nudi temeljni popust od 15 posto plus 0,25 posto za svaku godinu staža, a sindikalci traže 20 posto popusta i jedan posto za svaku odrađenu godinu rada u tvrtki. Sindikati zahtijevaju da se radnicima omogući obročna otplata dionica na 20 godina, jer procjenjuju da njih 90 posto ne bi bilo u stanju platiti dionice odjednom. U Vladinom se prijedlogu obročna otplata tek spominje uz dodatak da će se detaljno urediti naknadnim odlukama Vlade, odnosno potpisnika aneksa. Hrvatska udruga sindikata, jedina industrijska sindikalna središnjica koja je ostala u socijalnom paktu, najavila je da neće potpisati takav aneks i zaprijetila izlaskom iz "Partnerstva za razvoj" ako Vlada ne usvoji njihove zahtjeve. Ponuđenim uvjetima povlaštenoga otkupa nezadovoljni su i sindikati u INA-i, HEP-u te u drugim javnim i državnim tvrtkama čija je privatizacija najavljena. Sindikalci podupiru odredbu aneksa kojom se pravo na povlašteni otkup dionica uz sadašnje jamči i bivšim radnicima, kao i onima koji će u sklopu restrukturiranja biti izdvojeni iz tih poduzeća. Za to su se pravo sindikati u dosadašnjem tijeku privatizacije javnih poduzeća borili prosvjedima i štrajkovima. Zaposlenima i ranije zaposlenima ponudit će se ukupno sedam posto dionica tvrtke, a svaki će radnik moći kupiti dionice u vrijednosti do najviše 75 tisuća kuna. Sindikalni pregovarači uspjeli su u aneks ugraditi i tzv. socijalnu klauzulu, kojom se radnicima neosnovnih djelatnosti u izdvojenim tvrtkama jamče stečena prava i zaštita od otkaza na tri godine. To bi trebali omogućiti posebni ugovori po kojima će izdvojena poduzeća matičnoj tvrtki pružati usluge po povoljnijim uvjetima od onih koje vladaju na tržištu. 11. Crkvenac: Priprema se sustav olakšica kod poreza na dohodak Proračunski će se korisnici u idućoj godini moći kretati u okvirima ovogodišnjih rashoda, ili će oni tek neznatno moći biti povećani, a u poreznom sustavu pripremaju se izmjene kojima bi se povećao neoporezivi iznos dohotka te uredio novi sustav olakšica za npr. lijekove izvan liste, nabavu ortopedskih pomagala, kupnju stana, i sl., potvrdio je u petak novinarima ministar gospodarstva Mato Crkvenac. U idućoj godini neće se bitnije zadirati u porezni sustav, a ono što će se mijenjati je Zakon o porezu na dohodak. Te izmjene ići će u dva smjera - povećanje osobnog odbitka (sada je taj odbitak 1.250 kuna), te prema novom sustavu olakšica koji će građanima omogućiti da, uz odgovarajuće račune, umanje svoju poreznu osnovicu za troškove npr. kupnje lijekova izvan liste lijekova, ortopedskih pomagala, liječenje u inozemstvu, za ulaganja u popravak, gradnju, kupnju stana. I iznosima za podstanarstvo moći će se umanjiti poreznu osnovicu, izjavio je novinarima ministar Crkvenac. Ministarstvo intenzivno radi i na pripremi prijedloga proračuna za iduću godinu, a Crkvenac ocjenjuje da taj rad dobro napreduje, da su razlike između želja, zahtjeva ministarstava i mogućnosti ove godine manji, iako to ne znači da neće biti teškoća da se on uskladi. Bitne odrednice proračuna za iduću godinu su smanjenje proračunskog deficita sa ovogodišnjih 4,2 posto BDP-a, na 2,6 posto u idućoj godini, smanjenje zaduživanja, a neće biti povećanja poreznog opterećenja. U skladu s tim okvirima moraju se dovesti i rashodi, ističe Crkvenac. Iako još nije želio izlaziti s preciznijim brojkama vezanima za proračun, ministar je kazao kako je projekcija mogućih okvira, prihoda za potrošnju jasna - procjenjuje se da će tekući prihodi proračuna iznositi 73,5 milijardi kuna, a prihodi od privatizacije planiraju se u iznosu 2,5 milijardi kuna. Za planirani iznos od privatizacije Crkvenac kaže da je konzervativna procjena, jer se "može ostvariti i više". Te projekcije određuju i okvire za rashode, ističe Crkvenac, naglašavajući da, uz te prihode, proračun ovisi i o računu financiranja, izdatcima za podmirenje dugovanja, za kamate, i sl. Što se tiče proračunskih rashoda Crkvenac kaže kako će se proračunski korisnici u idućoj godini morati kretati u okvirima ovogodišnjih, ili tek neznatno većih rashoda. U ovoj godini ukupni rashodi proračuna su oko 84 milijarde kuna, kada se od toga oduzmu otplate (6,98 milijardi kuna), dolazi se do iznosa od oko 78 milijardi kuna kojega u ovoj godini troše proračunski korisnici. Taj iznos koji troše proračunski korisnici neće u idućoj godini moći biti veći, ili će biti tek neznatno veći, ustvrdio je Crkvenac. Proračunski korisnici u idućoj godini ne mogu računati na rast potrošnje, kazao je. Istaknuo je da će Vlada u idućoj godini izvršavati sve svoje obveze prema umirovljenicima, zdravstvu, odmjerenom rastu plaća, i sl., te da su i jučerašnje odluke Vlade o brodogradnji, zdravstvu, HŽ-u, u proračunu za iduću godinu "teške" dvije milijarde kuna. I jučer je, podsjetio je, ministrima poručio da time "skraćuju" mogućnosti svojih resora u proračunu. Crkvenac nije odgovorio koji bi to resori u proračunu mogli osjetiti najveće smanjenje, ističući da će se svi ti troškovi koje će Vlada podmiriti rasporediti po cijelom proračunu. Ministar financija i danas je ponovio da rebalansa ovogodišnjeg proračuna neće biti. Neusklađenosti po pojedinim stavkama riješit će se korekcijama ili određenim manjim restrukturiranjima unutar proračuna, kazao je. 12. Vlahušić: Iduće godine 1,5 milijardi kuna više za zdravstvo U proračunu za 2003. godinu osigurat će se za zdravstvo oko 1,5 milijardi kuna više nego ove godine, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ministar zdravstva Andro Vlahušić. Iako je Vlada na posljednjoj sjednici odobrila Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) da se kreditno zaduži u iznosu od 820 milijuna kuna kako bi se sanirali dugovi u zdravstvu, za provođenje reformskih zahvata treba osigurati dodatna sredstva, kazao je Vlahušić. Proračun za zdravstvo iznosit će iduće godine oko 14,2 milijardi kuna, od čega se očekuje oko 700 milijuna vlastitih prihoda od dopunskog zdravstvenog osiguranja, rekao je Vlahušić. Vlada je na sjednici također dala suglasnost za formalno povećanje bolničkih proračuna od srpnja do prosinca ove godine u iznosu 400 milijuna kuna. Time će se mjesečno osigurati prosječno 66 milijuna kuna više sredstava za bolnice, a ta sredstva teretit će proračun u idućoj godini. Nove ugovore s bolnicama, u kojima će se definirati veći proračuni, HZZO će sklopiti do kraja rujna, rečeno je na konferenciji. 13. Potpisan ugovor o rješavanju starog klirinškog duga prema Slovačkoj Hrvatska će u petak potpisanim ugovorom sa Slovačkom podmiriti stari klirinški dug prema toj državi u iznosu od 1,24 milijuna američkih dolara, a taj će se iznos isplatiti u tri rate, istaknuto je na potpisivanju ugovora u Ministarstvu financija. Ugovor o rješavanju starog klirinškog salda vanjske trgovine između dviju država potpisali su ministar financija Mato Crkvenac i veleposlanik Slovačke u Hrvatskoj Jan Petrika. Taj klirinški dug nije bio velik, više-manje je simboličan, a potpisivanje dogovora između dviju država dobar je potez i dokaz dobre suradnje do sada kao i u budućnosti, istaknuo je Petrika. Ministar Crkvenac naglašava da se time definitivno rješava pitanje starog duga temeljem ranijih poslova, još iz vremena bivših država. Hrvatska nastoji sa svim državama urediti sve odnose i rješavati sva pitanja koja iz prošlosti opterećuju sadašnjost, kazao je. Petrika i Crkvenac ističu da Slovačka i Hrvatska imaju dobru suradnju i zalažu se za njeno unapređivanje kako na gospodarskom planu, tako i na ostalim područjima, kao što su sport, kultura i sl. Klirinški dug Hrvatske prema bivšoj Čehoslovačkoj iznosi oko 4,4 milijuna klirinških dolara (klirinški dolar preračunava se u američki tako da se umanji za 15 posto). Od toga se 2,9 milijuna odnosi na Češku, a 1,4 milijuna klirinških dolara (što je 1,2 milijuna američkih) odnosi se na Slovačku. Na pitanje o klirinškom dugu bivšeg SSSR-a, sada Ruske Federacije prema Hrvatskoj, ministar Crkvenac ističe da su pregovori o tome u tijeku. Najvažnije pitanje je kako odnosno na koji način Rusija može izmiriti te svoje obveze prema nama. Nismo sasvim zadovoljni, radije bi da se taj dug podmiri na neki drugi način nego što to sada predlaže ruska strana, kazao je. 14. HFP: Do kraja godine natječaji za prodaju većine tvrtki iz turističkog portfelja Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) do kraja ove godine planira objaviti natječaje za prodaju većine od 31 hotelsko-turističke tvrtke koliko ih je još u državnom portfelju, odnosno za one u kojima HFP ima vlasnički udio veći od 50 posto, doznaje se u HFP-u. Po trenutnoj situaciji, kako kažu u HFP-u, interes ulagača postoji gotovo za svaku od tih tvrtki, a najviše za one atraktivnije kao što su Sunčani Hvar, opatijske Liburnia Rivijera Hotele, Hotele Makarska te dubrovačke hotele među kojima je i Hotel Kompas. No, zbog strateških načela potencijalni investitori ne žele da ih se imenuje u fazi njihovog interesa nego tek po otvaranju ponuda na natječaj, naravno ako ponudu dostave. Osim navedenih, država ima još udjele u više od stotinu društava, ali kako napominju iz HFP-a u većem broju tvrtki taj udio iznosi svega nekoliko postotaka. S obzirom na novi val privatizacije, tako i tvrtki iz turističkog portfelja, a što je najavljeno i u sklopu novopokrenute nacionalne kampanje o privatizaciji, u HFP-u kažu da nema većih promjena u vezi određivanja prodajne cijene pojedinih tvrtki kao ni drugih uvjeta za prodaju. Cijena i dalje ostaje samo jedan od elemenata u izboru kupca, ali ne i najvažniji, jer tvrtka će se prodati onome tko uz najbolju cijenu ponudi i ispunjavanje drugih, važnih uvjeta, kao što su npr. ulaganja kupca u tvrtku, obveze prema zaposlenicima pojedinih tvrtki, know-how, business plan za tvrtku i sl. Uz to, a s obzirom na dosadašnja dugovanja i obveze koja, na žalost, terete gotovo svaku hotelsko-turistička tvrtku, potencijalni kupac morat će zadovoljiti i uvjete preuzimanja tih obveza kao i jamstva da će ih ispuniti. Prodajne cijene pojedinih tvrtki bit će objelodanjene tek u javnim natječajima kao službenoj ponudi, a koje će se tvrtke moći prodati znat će se tek po primitku ponuda na javni natječaj ukoliko sadržavaju ispunjavanje traženih uvjeta. Usporedo s tim, u HFP-u nastavljaju i započeti projekt pripreme nekoliko hotelsko-turističkih tvrtki za privatizaciju, a za koji je u ožujku ove godine potpisan i ugovor sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i njemačkom razvojnom agencijom DEG. Trenutno je u tom programu osam hotelsko-turističkih tvrtki, te hotelsko naselje Kupari koje je od ove godine iz vlasništva Ministarstva obrane (MORH) prešlo na upravljanje u HFP. Prvobitno je u tom programu bilo 13 tvrtki, no nakon što se za neke našao kupac na javnom natječaju ili ima većeg interesa (primjerice za HTP Primošten, koji je nakon nekoliko neuspješnih natječaja sredinom kolovoza prodan mađarskoj tvrtki Diamant marina) u tom je programu ostalo devet tvrtki. Iz HFP-a napominju i da, ako se za preostale tvrtke iz prvobitnog programa ne nađe kupac na nekim novim natječajima, tvrtke bi se ponovo našle u tom programu koji bi, kako se očekuje, trebao biti dovršen do kraja 2003. godine do kada bi i te tvrtke trebale biti privatizirane. S obzirom na trenutni interes i stanje u tim tvrtkama iz HFP-a očekuju da će se, jednako uspješno kao i HTP Primošten, uskoro moći prodati i Hoteli Makarska te Sunčani Hvar, naravno, po objavljivanju natječaja. No, točne datume objave natječaja u HFP-u nisu još precizirali jer, kako kažu, ovise o završetku procjena cijena odnosno tržišne vrijednosti tih tvrtki koje rade nezavisni međunarodni procjenitelji. Za hotelsko-turističke tvrtke koje nelikvidno posluju neprekidno 60 dana u HFP-u također rade posebne analize i programe, no, napominju da financijske analize ne daju u javnost. 15. Investitori u SAD u srpnju povukli 49 milijardi dolara Uplašeni krizom američkog gospodarstva, ulagači su u srpnju prodali dionica u vrijednosti od 49 milijardi dolara, što je najveći jednomjesečni "bijeg" investicijskog kapitala u američkoj povijesti. To je znatno više nego u rujnu prošle godine kad je nakon terorističkih napada na New York i Washington prodano vrijednosnih papira za 30 milijardi dolara. Prema podacima objavljenima u utorak, prosječna vrijednost dionica je u srpnju pala za 9,4 posto a od ožujka 2000. godine za 28,1 posto. Stručnjaci zapažaju da je investicijski kapital u srpnju preliven u državne obveznice (19 milijardi dolara) koje donose manji ali zajamčeni profit, a oko 30 milijardi dolara je završilo na štednim računima unatoč rekordno niskim bankovnim kamatama. U lipnju su investitori iz dioničkih fondova povukli oko 18 milijardi dolara. 16. Statistika Zbog prestanka rada poslodavaca na hzz-u 34,6 tisuća osoba - U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) krajem srpnja nalazilo se ukupno 34,6 tisuća osoba ili 9,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba, kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca, podaci su iz mjesečnog statističkog biltena HZZ- a. U usporedbi s lipnjem njihov se broj povećao za 272 osobe ili za 0,8 posto, a prema srpnju prošle godine za 1.330 osoba ili četiri posto. Zbog prestanka rada poslodavca, odnosno zbog prestanka obavljanja djelatnosti, stečaja ili likvidacije poduzeća, tijekom srpnja Zavodu za zapošljavanje prijavile su se 1.753 osobe, od čega su njih 744 bile žene. Najveći broj novoprijavljenih na evidenciju Zavoda pristigao je iz Osječko-baranjske županije, njih 450, te iz Splitsko-dalmatinske, njih 412. Splitsko-dalmatinska županija ujedno je i županija s najvećim brojem radnika koji su na evidencije nezaposlenih došle zbog prestanka rada poslodavca. Na kraju srpnja u toj je županiji evidentirano ukupno 5.124 osoba koje su zbog otvaranja stečajnog postupka ili postupka likvidacije tvrtke u kojoj su radile završile na Zavodu za zapošljavanje. Statistike Zavoda pokazuju da se u srpnju ove godine u odnosu na lipanj smanjio broj korisnika novčane naknade, za 2 posto, ali je u odnosu na srpanj prošle godine taj broj povećan za 17,9 posto. U srpnju ove godine bilo je ukupno 78,3 tisuće korisnika novčane naknade, odnosno naknadu je primalo 20,5 posto, ili gotovo svaka peta osoba prijavljena Zavodu za zapošljavanje. Potkraj srpnja u Zavodu je bilo evidentirano ukupno 382,8 tisuća nezaposlenih osoba.