HR-TRŽIŠTENOVCA-PROMET-Bankarstvo IZVJEŠĆE S TRŽIŠTA NOVCA ZAGREB OD 22. KOLOVOZA 2002. GODINE IZVJEŠĆE S TRŽIŠTA NOVCA ZAGREB OD 22. KOLOVOZA 2002. GODINE------------------------------------------------------------Datum Potražnja
Promet Kamatna u kunama u kunama stopa22. VIII 50.000.000 00.000.000 0,00Noćni promet 22. kolovoza: 50.000.000Prosječna noćna kam. stopa: 1,26------------------------------------------------------------ Analiza jutarnjega prometa ------------------------------------------------------------Kredit na rok Promet Prosječna u kunama kamata % TOM/NEXT - -SPOT/NEXT - -Ročni depoziti - -jedan tjedan - -dva tjedna - -jedan mjesec - - tri mjeseca - -OPOZIV - -
IZVJEŠĆE S TRŽIŠTA NOVCA ZAGREB OD 22. KOLOVOZA 2002. GODINE
------------------------------------------------------------
Datum Potražnja Promet Kamatna
u kunama u kunama stopa
22. VIII 50.000.000 00.000.000 0,00
Noćni promet 22. kolovoza: 50.000.000
Prosječna noćna kam. stopa: 1,26
------------------------------------------------------------
Analiza jutarnjega prometa
------------------------------------------------------------
Kredit na rok Promet Prosječna
u kunama kamata %
TOM/NEXT - -
SPOT/NEXT - -
Ročni depoziti - -
jedan tjedan - -
dva tjedna - -
jedan mjesec - -
tri mjeseca - -
OPOZIV - -
Ukupno - -
------------------------------------------------------------
Danas u dnevnom trgovanju, unatoč 50 milijuna kuna ukupno
prijavljene potražnje te 70 milijuna kuna ponude, nije ugovorena
niti jedna dnevna pozajmica. Naime, posljedica je to nemogućnosti
usklađivanja uvjeta kreditiranja, jer su korisnici insistirali na
nižim kamatnim stopama od onih na koje su kreditori bili spremni
pristati, ali i iskorištenih kreditnih limita kreditora prema
nekim od korisnika.
Međutim, danas je na Tržištu novca, nakon duljeg vremena, ugovorena
kupoprodaja mjenica u iznosu od milijun kuna.
U prekonoćnom je kreditiranju danas podmirena tek polovica ukupno
prijavljene potražnje. Naime, podmireno je 50 milijuna kuna
potreba korisnika, dok je istodobno u ponudi ostalo više od 120
milijuna kuna neplasiranih sredstava. Glavni krivci za
nepodmirenje ukupno prijavljene potražnje ponovno su bili
nemogućnost usklađivanja uvjeta kreditiranja, te iskorišteni
kreditni limiti kreditora prema nekim od korisnika.