ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Mjerama Nacionalne obiteljske politike Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži predlaže reviziju poreznih olakšica za obitelji s djecom i pomoć države pri kupnji stana, što bi trebalo
poboljšati demografsku sliku Hrvatske, ističe ravnateljica Zavoda Adinda Dulčić.
ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Mjerama Nacionalne obiteljske
politike Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži
predlaže reviziju poreznih olakšica za obitelji s djecom i pomoć
države pri kupnji stana, što bi trebalo poboljšati demografsku
sliku Hrvatske, ističe ravnateljica Zavoda Adinda Dulčić.#L#
Prijedlog Nacionalne obiteljske politike, koji je ovoga tjedna
razmatrala Vladina Koordinacija za društvena pitanja, trebao bi se
naći na dnevnom redu Hrvatskog sabora već u rujnu.
Ako želimo stimulirati ljude da imaju više djece trebamo
promijeniti sustav poreznih olakšica, ustvrdila je Dulčić u
razgovoru za Hinu.
Sada bolje prolaze osobe s većim prihodima, tako da osoba s plaćom
od 2.500 kuna ostvaruje stimulaciju za jedno dijete u iznosu od
93,75 kuna, s 4.000 kuna olakšicu od 119,25 kuna, a sa 6.000 kuna
olakšicu od 156 kuna.
Takav sustav ne pogoduje obiteljima s nižim primanjima, pa se Zavod
zalaže za izjednačavanje prava na olakšice za djecu, rekla je
Dulčić.
Mjerama Nacionalne obiteljske politike predlaže se uvođenje
olakšica za bračne parove pri kupnji stana tako da bi država
sufinancirala kamate za stambene kredite.
Ako Vlada i Sabor prihvate taj prijedlog, država bi mogla za prvo
dijete sufinancirati 50 posto kamata za stambeni kredit, a u
slučaju rođenja drugog ili trećeg djeteta taj bi se postotak
povećao.
Ako obitelj određeni broj godina ne dobije ni jedno novo dijete
državno sufinanciranje bi se smanjilo.
Porodne naknade i dječje doplatke treba sačuvati od daljnjih
restrikcija, a pravo na dječji doplatak postupno učiniti
univerzalnim pravom, kazala je Dulčić.
Moguće je i uvođenje tzv. očinskog dopusta, kako bi se očevi više
uključili u skrb o djeci, te roditeljskog dopusta koji bi mogao
različito trajati i koristiti se u različitim razdobljima života
djeteta.
Tako bi, primjerice, obitelj u kojoj baka može čuvati dijete u
mlađoj dobi mogla koristiti dopust kada dijete, primjerice, navrši
osam godina.
Predlaže se također razvijanje dodatnih usluga u predškolskom
odgoju (programi za djecu s posebnim potrebama i sl.),
legaliziranje izvaninstitucionalnih oblika skrbi o djeci,
educiranje dadilja, osnivanje centara za obitelj i
fleksibilizacija radnog vremena.
Nacionalnom obiteljskom politikom želi se jasno definirati
dugoročni odnos države prema obitelji, a na temelju te politike
treba izraditi provedbene propise za poboljšanje statusa obitelji
s djecom u skladu s gospodarskim mogućnostima.
No, naglašava Dulčić, ne može se poboljšati demografsku sliku
Hrvatske samo državnim mjerama i poticajima, već se u to treba
uključiti cijelo društvo.
(Hina) mp md