JOHANNESBURG, 28. kolovoza (Hina)- Izaslanici na UN-ovom Svjetskom summitu o održivom razvoju u Jonannesburgu u srijedu su raspravu posvetili načinima kako osigurati pitku vodu, sanitarne sustave i energiju za stotine milijuna ljudi u
siromašnim zemljama.
JOHANNESBURG, 28. kolovoza (Hina)- Izaslanici na UN-ovom Svjetskom
summitu o održivom razvoju u Jonannesburgu u srijedu su raspravu
posvetili načinima kako osigurati pitku vodu, sanitarne sustave i
energiju za stotine milijuna ljudi u siromašnim zemljama.#L#
Prema podacima Ujedinjenih naroda, 1.1 milijarda ljudi u svijetu
nema čistu vodu za piće, a više od 2.4 milijarde živi bez
kanalizacije. Više od 2.2 milijuna stanovnika zemalja u razvoju
godišnje umire od problema vezanih s nedostatkom vode i
sanitarija.
Oko dvije milijarde ljudi, ili trećina svjetske populacije, nema
pristupa modernim izvorima energije, uključujući električnu
energiju ili čak fosilna goriva.
Oslonjeni su na ogrjevno drvo ili biomasu - ostatke usjeva ili
životinjski izmet - za kuhanje, grijanje i osvjetljenje. Oko 2.5
milijuna žene i djece umire svake godine zbog dišnih infekcija
izazvanih primitivnim pećima za kuhanje, navodi WHO.
CILJ: PREPOLOVITI BROJ LJUDI U SVIJETU BEZ PITKE VODE I SANITACIJE
Na plenarnoj sjednici summita posvećenoj problemu vodoopskrbe i
odvodnje upozoreno je kako mnoge vlade ne pridaju dovoljnu
pozornost tom problemu te da je potrebno stvoriti političku klimu
za bolje upravljanje vodenim resursima diljem svijeta.
Ujedinjeni narodi se nadaju kako će summit rezultirati suglasnošću
da se do godine 2015. prepolovi ne samo broj ljudi u svijetu koji
nemaju pristupa pitkoj vodi, već i broj onih bez sanitacije - što je
novopostavljeni cilj.
Dužnosnici EU, koji podržavaju namjeru da se sanitacija uvrsti među
ciljeve Plana za provedbu Agende 21, usvojene na Sumitu o Zemlji u
Rio de Janeiru 1992., kažu kako ne razumiju protivljenje toj
namjeri, koje dolazi od Sjedinjenih Država i nekih drugih zemalja.
TEŽNJA POVEĆANJU DOSTUPNOSTI ENERGIJE I UDJELA OBNOVLJIVIH IZVORA
Kada su u pitanju izvori i potrošnja energije, uz problem
dostupnosti energije veže se i pitanje zagađenja zbog potrebe
povećanje proizvodnje i premalog udjela obnovljivih izvora.
Fosilna goriva kao što su ugljen, nafta i plin čine 80 posto
svjetske potrošnje energije (1971. - 86 posto) i najodgovornija su
za zagađenje i globalno zagrijavanje.
Nuklearna energija daje 7 posto energije, dok na hidrocentrale i
druge obnovljive izvore kao što je ogrijevno odrvo otpada 13 posto
potrošnje energije.
Potrošnja energije per capita najveća je u razvijenim zemljama i
iznosi evivalent od 6.4 tone nafte, dok je u zemljama u razvoju ta
količina 10 puta manja. Oko 4.5 posto svjetske energije dolazi iz
modernih obnovljivih izvora (1971.- 3.2 posto). Vjetar i solarna
energija, unatoč velikom potencijalu, daju samo 0.02 posto ukupne
opskrbe energijom.
Ugljični dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva čini 75
posto plinova odgovornih za globalno zagrijavanje povezano s novim
klimatskim promjenama koje donose više oluja, poplava i podizanje
razine oceana. Mnoge zemlje potpisale su Sporazum iz Kyota o
ograničenju emisije "stakleničkih plinova", kojem su se
usprotivile SAD kao najveći svjetski zagađivač, tako da emisija tih
plinova i dalje raste, tempom od 10 posto u posljednjih 10 godina.
Među prijedlozima za poboljšanje stanja u globalnoj energetici na
summitu u Johannesburgu naći će se:
- postizanje četverostrukog povećanja efikasnosti u iskorištenju
energije i izvora u zemljama u razvoju do 2012.;
- raznolikost opskrbe energijom kroz razvoj čišćih i
djelotvornijih tehnologija za fosilna goriva i povećanje udjela
obnovljivih izvora energije;
- podrška većem korištenju prirodnog plina, posebno u urbanim i
industrijskim područjima, i uklanjanje prakse izgaranja plina u
rafinerijskim bakljama;
- promicanje suradnje između zemalja proizvođača i zemalja
potrošača nafte kako bi se izbjege velike oscilacije cijena.
(Hina) dh sd