SARAJEVO, 26. kolovoza (Hina) - Deseta obljetnica napada u kojemu je teško stradala zgrada čuvene Vijećnice - zdanja u kojemu je bila smještena Narodna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine, obilježena je u ponedjeljak u
Sarajevu.
SARAJEVO, 26. kolovoza (Hina) - Deseta obljetnica napada u kojemu
je teško stradala zgrada čuvene Vijećnice - zdanja u kojemu je bila
smještena Narodna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine,
obilježena je u ponedjeljak u Sarajevu. #L#
Više desetaka bosanskohercegovačkih dužnosnika te predstavnika
međunarodne zajednice i diplomatskog zbora okupilo se u predvorju
stogodišnje zgrade kako bi se prisjetili kolovoza 1992. godine kada
je u jednom od topničkih napada na okupirano Sarajevo uništeno
gotovo 95 posto pisane građe koja je bila čuvana u Vijećnici.
Stara zgrada gradske vijećnice, biser arhitektonske baštine iz
austrougarskog razdoblja, podignuta u prepoznatljivom
pseudomavarskom stilu, napadnuta je zapaljivim projektilima u noći
između 25. i 26. kolovoza 1992. godine, a srpski su snajperisti
zatim satima ciljali vatrogasce kako bi im onemogućili gašenje
požara što je potom izbio.
Do večernjih sati 26. kolovoza u plamenu je nestalo gotovo dva
milijuna knjiga i rukopisa, a spašeno je samo oko 200 tisuća
naslova.
Zgrada Vijećnice također je pretrpjela goleme štete.
Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Clifford Bond u
prigodnom je govoru deset godina poslije podsjetio kako je za to
vandalsko razaranje odgovorno srpsko topništvo te je pri tom
istaknuo kako je napad na Vijećnicu bio jedan od najjasnijih
simbola opsade Sarajeva i stradanja cijele zemlje.
"Napad na Vijećnicu nije bio samo napad na kulturu nego i na
civilizaciju uopće", kazao je veleposlanik Bond.
Predstavnik austrijskog veleposlanstva u Sarajevu Herbert Gutschi
usporedio je razaranje sarajevske sveučilišne knjižnice s
vandalskim uništenjem knjižnice u Aleksandriji, to
neshvatljivijim što su napadači tim činom uništili i značajan dio
vlastite kulture.
Austrija je bila prvi donator koji je omogućio početak obnove
Vijećnice 1996. godine, kad je i obnovljena krovna konstrukcija
kako bi se spriječilo dalje propadanje građevine.
Nakon toga slijedila je donacija Europske unije čime je djelomice
učvršćena konstrukcija zgrade, a tijekom sljedeće godine obavit će
se izmjena nosivih kamenih stupova glavne dvorane.
Nastavak obnove tog sarajevskog simbola je međutim neizvjestan jer
traži velika novčana sredstva i ozbiljne zahvate.
Ravnatelj Narodne i sveučilišne knjižnice Enes Kujundžić pozvao je
u ponedjeljak i domaće vlasti da poklone više pozornosti obnovi
Vijećnice kako bi joj se što prije vratio stari sjaj.
Na ulazu u još uvijek ruševnu zgradu Vijećnice danas stoji natpis
koji poziva da se ne zaboravi i opominje na ono što se zbilo 1992.
godine.
(Hina) rm bnš